U prosjeku, Hrvati na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora. Najviše dana godišnjeg imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama s 28 dana.
S temperaturama preko 30 stupnjeva i zrakama sunca koje prže kožu svi sanjamo o ljetu i moru, a neizostavan dio komunikacije na poslu postaju – godišnji odmori.
Kako bismo provjerili kakva je situacija s danima godišnjih odmora MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia, proveo je istraživanje o broju dana godišnjeg odmora koje Hrvati imaju na raspolaganju, isplati regresa te navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora; u istraživanju je sudjelovalo gotovo 1000 ispitanika.
U prosjeku, broj dana godišnjeg odmora kojima raspolažu hrvatski radnici se ne mijenja; ispitanici u prosjeku imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je jednako kao i prošlih godina.
Brojem dana godišnjeg odmora očekivano zadovoljniji oni koji ga više i imaju
Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama s 28 dana. Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana.
Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje 'prolaze’ zaposleni u velikim tvrtkama koji, u prosjeku, imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla – svega 23 dana.
Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom
Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29% radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43% ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.
Dvije trećine radnika (66%), slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan.
Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 5 dana manje godišnjeg odmora (23) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (28). Zanimljivo, 5% radnika smatra da imaju previše godišnjeg odmora na raspolaganju što loše utječe na njihovu produktivnost.
Najmlađi radnici, rođeni poslije 1995. Godine, koji u značajno većoj mjeri žele više dana godišnjeg, također češće vjeruju kako bi veći broj dana godišnjeg odmora mogao prouzročiti pad njihove produktivnosti.
Svake godine sve veći broj zaposlenika očekuje regres
Promatrajući situaciju unazad nekoliko posljednjih godina, primjećujemo kako iz godine u godinu raste broj zaposlenih koji očekuju isplatu regresa. Primjerice, dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika (24%), 2021. je taj postotak skočio na 39%, 2022. na 49%, a prošle na 52% ispitanika.
Ove godine regres očekuje čak 56% radnika u Hrvatskoj. Posljedica je ovo, vjerujemo, podizanja neoporezivih dohodaka, ali i nastojanja poslodavaca da nadoknade inflaciju.
Iako više građana ove godine očekuje regres, njegov iznos nije značajno narastao u odnosu na prošlu godinu. Preciznije, očekujemo da će nas poslodavac obradovati regresom u iznosu od 327 eura, što je tek 8% više nego lani kada je, u prosjeku, na naše račune sjeo regres od 302 eura.
Za usporedbu, prošle godine je očekivani regres bio čak 20% veći nego godinu ranije.
Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (93%, odnosno 94%), ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa (279 eura).
Najviše novca trebalo bi ‘sjesti na račune’ zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika (55%). S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38% zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.
Gledamo li veličinu tvrtke, regres u najvećoj mjeri očekuju zaposleni u velikim tvrtkama (69%) i to u prosječnom iznosu od 335 eura. Nešto više od polovice ispitanika (55%) zaposlenih u srednje velikim tvrtkama očekuje regres i to u iznosu od 332 eura. Tek svaki treći zaposleni u malim tvrtkama očekuje regres (33%) i to u iznosu od svega 302 eura.
Svaki peti zaposlenik na godišnjem provede tri tjedna preko ljeta
Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna ‘u komadu’, tek svaki treći zaposleni će na ljetovanju provesti tri puna tjedna, odnosno iskoristiti 15 dana godišnjeg odmora (34%). Sličan broj ljudi (31%) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti 2 tjedna svog godišnjeg odmora, a 14% ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla.
Zanimljivo, svaki peti radnik (20) će ovog ljeta iskoristiti više od 3 tjedna godišnjeg odmora.
Iako je on svakako dobrodošao, regresom će radnici (koji ga dobiju) pokriti tek manji dio troškova ljetovanja. U prosjeku, na ljetovanje planiramo potrošiti 1.356 eura.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno online putem na više od 900 ispitanika; 84% ispitanika u istraživanju su žene dok muškarci čine 16% ispitanika. U istraživanju je najviše onih ispitanika rođenih između 19801. i 1995. godine (50%), dok ih je 35% rođeno između 1960. i 1980. manji dio ispitanika (15%) su pripadnici generacije Z, rođeni nakon 1995. godine.
U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika visoke stručne spreme (50%) i srednje stručne spreme (34%). Velika većina ispitanika u istraživanju su zaposleni (99%). U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 44% ispitanika, a u stranom vlasništvu 30%. U Hrvatskim institucijama radi 14%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 6% ispitanika.
Najviše ispitanika (47%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 31% u srednje velikim tvrtkama (20 - 199 zaposlenika), dok je 22% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika.
