Istraživanje pod nazivom “Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj” , koje je nad 8.534 ispitanika proveo Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokazuje kako svaka četvrta hrvatska obitelj u proteklih godinu dana nije mogla platiti režije, 73% jednoroditeljskih obitelji ne može si priuštiti ni tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma, 17% djece živi u siromaštvu, dok se svaki deseti građanin osjeća socijalno isključenim.
No, ovo su samo neki od rezultata tog opsežnog istraživanja, prema kojemu, u usporedbi s Europskom Unijom, u većini kategorija Hrvatska stoji mnogo lošije. Tako čak 23% građana ne može na vrijeme platiti režije, za razliku od 13% onih u EU, a napetosti između radnika i uprava te bogatih i siromašnih, dvostruko su veće. Međutim, kad se promatraju Turska te nove članice EU Rumunjska i Bugarska, Hrvatska je u mnogočemu bolja.
Primjerice, dok u Rumunjskoj čak 40% kućanstava nema WC u stanu, u Hrvatskoj ga nema tek 4% kućanstava. Zanimljivo zvuči podatak da se hrvatski građani najsigurnijima osjećaju na svom radnom mjestu, a samo 7% misli da bi u sljedećih šest mjeseci moglo ostati bez posla u odnosu na 9% takvih u EU, 17% u Rumunjskoj te čak 52% u Bugarskoj.
Analiza je pokazala kako je čak 11.5% naših građana socijalno isključeno, odnosno da svojim radom ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe, da su nezaposleni i zbog životne situacije društveno potpuno isključeni.
Najveći rizik od isključenosti trpe nacionalne manjine, povratnici, osobe s intelektualnim ili tjelesnim teškoćama, nezaposleni, starije osobe, beskućnici, žene žrtve nasilja, seksualne manjine i ovisnici. Poražavajuće je što su na dnu ljestvice jednoroditeljske obitelji, koje čine čak petinu hrvatskih obitelji s djecom.
Takve obitelji, prema analizi, žive u iznimno lošim stambenim uvjetima, dok tek svaka treća razvedena i svaka šesta nevjenčana majka redovito prima alimentaciju. One su često i diskriminirane na poslu zbog čestih izostanaka radi bolovanja i nemogućnosti organiziranja čuvanja djece, često im prijete i socijalne službe, a zakoni ih kao posebnu kategoriju uopće ne spominju pa nemaju ni posebnih prava.
Životni je standard takvih obitelji iznimno loš, pa si tako svaka četvrta obitelj ne može priuštiti meso ili ribu svaki drugi dan, 40% ih nema auto, 73% ih ne može platiti ni tjedan dana odmora, a 30% ih ne može djetetu kupiti kompjutor ili pozvati goste jednom mjesečno.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list