Glavnina predstavnika državnih službi još je u petak navečer dala načelan pristanak na smanjivanje osnovice za šest posto od 1. travnja, dok su javne službe to odbile
Nedjelju uoči planiranog zatvaranja razgovora o rezanju plaća za 240 tisuća direktnih proračunskih korisnika, izvršna vlast "prekrajala" je proračun pripremajući ga za rebalans. Sindikati državnih službi koji su skloni potpisati sporazum s Vladom, dogovarali su "poboljšanja" sporazuma ponuđenog u petak, dok su sindikati javnih službi razmatrali argumente za novu rundu pregovora.
Vladino lagano ublažavanje modela rezanja plaća podijelilo je do sada naizgled jedinstvene sindikate državnih i javnih službi, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Većina ima SSS
Naime, državne službenike Vlada donekle "drži u šaci", prije svega zbog nepovoljne obrazovne strukture, jer većina od 65 tisuća zaposlenih u državnim službama ima srednjoškolsko obrazovanje. Upravo bi oni mogli nastradati u restrukturiranju državne uprave, a čak je i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor sindikatima prije nekoliko dana jasno poručila kako ovi pregovori nisu bitka za plaće, već za radna mjesta.
Glavnina predstavnika državnih službi još je u petak navečer dala načelan pristanak na smanjivanje osnovice za šest posto od 1. travnja, dok su javne službe to odbile.
Bolje bez 200 kuna, nego bez božićnice
Predstavnici državnih službi jasno su zaključili da je bolje ostati bez dvjestotinjak kuna, nego bez tisuću ili više. Naime, ako pristanu na snižavanje osnovice za šest posto, ostat će im božićnice, regresi, jubilarne nagrade, dok bi jednostranim raskidanjem kolektivnog ugovora izgubili na plaći, ali i na ostalim materijalnim pravima.
Tijekom jučerašnjeg popodneva, sindikati državnih službi su s predstavnicima Vlade radili na sporazumu kako bi se ovaj segment dogovora dodatno razjasnio, odnosno pojačao.
"Sve mora biti jasno, kako se ne bi dogodilo da se u trenutku kada treba primijeniti rast plaća ne kaže da sporazum ne govori eksplicitno o tome", izjavio je jedan od sugovornika Novom listu.
Mehanizmi zaštite
Osim toga, radi se i na zaštitnim mehanizmima, jer ako većina predstavnika državnih službi pristane na sporazum, a javne ga odbiju onda će se obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi do srpnja isplaćivati više plaće nego državnim službenicima i namještenicima, vojnim službenicima, policajcima.
Tako se pokušava dogovoriti mehanizam u kojem državne službe ne bi bile u nepovoljnijem položaju u narednim mjesecima. Državnim službenicima, sklonim potpisivanju sporazuma, jamči se i da im se plaće u ovoj godini neće više smanjivati.
Odbiju li pak ponudu Vlade, javne službe neće imati takvo jamstvo, a kako se iz Vladinih krugova poručuje, u slučaju otkazivanja sporazuma i kolektivnih ugovora, sindikati "neće biti subjekt kojeg se pita". Drugim riječima, zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi prijeti se mogućim daljnjim smanjivanjem osnovice, a o čemu Vlada neće konzultirati sindikate.
"Spremni smo svim sredstvima braniti dostojanstvo rada. Za nas je ovakav Sporazum neprihvatljiv, jer se iz njega ne vidi što će se dogoditi nakon izlaska iz krize", objasnio je Ivica Babić, predsjednik Sindikata liječnika i koordinator javnih službi. (V. K.)
Izvor:
Novi list
