Iako većina hrvatskih građana priznaje da zna strani jezik, subjektivne ocjene sugeriraju da se znatno manje građana zaista može i služiti nekim stranim jezikom
Većina hrvatskih građana (73 posto) govori barem jedan strani jezik, pri čemu je engleski jezik najzastupljeniji (58 posto). Za njim slijedi njemački (37 posto), talijanski (23 posto), španjolski (9 posto) i ruski jezik (7 posto).
Za razliku od njih, 27 posto građana priznaje da ne poznaju niti jedan strani jezik, pokazao je istraživanje koje je proveo GfK.
Engleskim se jezikom u najvećoj mjeri služe građani u Dalmaciji (70 posto), zatim u Zagrebu (67 posto) te Istri i Primorju (65 posto). S druge strane, najslabije poznavanje engleskog jezika zabilježeno je u Slavoniji.
Mlađi i obrazovaniji
Engleskim se jezikom u većoj mjeri služe mlađe osobe u dobi od 15. do 34. godine, visokoobrazovani te oni koji ostvaruju veće prihode, dok samo 10 posto starijih od 65 godina poznaje taj jezik.
Međutim, sudeći prema subjektivnoj ocjeni sudionika o poznavanju engleskog jezika, može se zaključiti da tek oko polovice njih zadovoljavajuće govori engleski. Naime, tek ih je 20 posto navelo da "odlično" znaju engleski i u govoru i u pismu, dok ih 29 posto "dobro" govori i piše na engleskom.
Na drugom mjestu nalazi se njemački jezik koji poznaje oko 37 posto građana. Taj jezik u većoj mjeri poznaju građani u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) te Zagrebu s okolicom (44 posto). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije – Istra i Primorje (27 posto) te Dalmacija (24 posto).
Njemački jezik također u većoj mjeri poznaju visokoobrazovani, te oni s najvišim osobnim i kućanskim primanjima.
Talijanski većinom znaju žene
Međutim, kao i kod engleskog, subjektivne ocjene sugeriraju da njemački jezik donekle dobro zna tek oko petine građana koji se izjašnjavaju da poznaju njemački jezik.
Talijanskim jezikom u većoj se mjeri služe građani u Istri i Primorju (57 posto) te oni u Dalmaciji (32 posto) i Zagrebu (18 posto).
I dok kod prva dva jezika nisu vidljivije razlike prema spolu, talijanski jezik u većoj mjeri poznaju žene (26 posto) nego muškarci (19 posto). Međutim, uzmemo li u obzir subjektivni ocjenu građana, rezultati sugeriraju da tek oko četvrtine poznavatelja talijanskog jezika, zaista dobro i govori taj jezik.
Donekle je zabrinjavajuće pak da se više od četvrtine građana Hrvatske ne služi niti jednim stranim jezikom. Takvih je najviše u Slavoniji (37 posto), Lici, Kordunu i Banovini (35 posto), sjevernoj Hrvatskoj (31 posto) te Zagrebu s okolicom (24 posto).
Nepoznavanje niti jednog stranog jezika u većoj je mjeri vidljivo među muškarcima te među osobama s minimalnim ili nepotpunim osnovnim obrazovanjem (83 posto), kao i među onima koji su završili samo osnovnu školu (48 posto). S druge strane, tek 4 posto visokoobrazovanih ne poznaje niti jedan strani jezik. (V. K.)
Izvor:
GfK
