Kada bismo na radnom mjestu provodili 4 umjesto sadašnjih 8 sati dnevno, ništa se strašno ne bi dogodilo.
O prednostima kraćeg radnog vremena moguće je pročitati više knjiga, mahom stranih pisaca. Jedna od njih je “Četverosatni radni tjedan”, koju je objavio 29-godišnji Amerikanac Timothy Feriss. U osvrtu na knjigu kojeg donosi Agencija za dobre vijesti Media positiva naglašava se da knjiga Tima Ferrissa govori o stjecanju hrabrosti za korjenito mijenjanje životnog stila. Ona čitatelja potiče da ozbiljno razmotri bitno pitanje koje se najčešće izbjegava: Što zaista želim od svog života. Michael E. Gerber o vrijednosti knjige kaže: “”Četverosatni radni tjedan” je novo rješenje za stari problem: kako raditi da bismo živjeli, a ne živjeti da bismo radili. Čitatelje ove knjige čeka svijet neiscrpnih mogućnosti da san o boljem životu pretvore u stvarnost.”.
Neke od knjiga koje se dotiču kraćeg radnog vremena spominje dr. Darko Polšek u svojoj knjizi “Svjetsko carstvo i njegovi neprijatelji” objavljenoj 2007. godine. Naslov eseja “Dobar dan, lijenosti!”, s podnaslovom “Kako malo raditi, a živjeti dobro”, pisac je nazvao po knjizi Corinne Maier “Dobar dan, lijenosti. Umijeće i važnost minimalizacije posla na radnome mjestu”.
Evo i nekih ulomaka iz navedenog eseja dr. Darka Polšeka: “Corinne Maier, viša ekonomistica u Francuskoj elektroprivredi (EDF), s doktoratom iz psihoanalize, napisala je britku satiru (tzv. eflet: poluesej – polupamflet) brojnih self-help knjiga biznis-menadžera, gurua i psihologa kojima se veliča korporativna kultura i obećava poboljšanje vlastite karijere. Jer, osim satire na knjige o samopomoći, knjiga “Dobar dan lijenosti” je i oštra kritika danas sve jače korporativne kulture koja od zaposlenika traži sve intenzivniju i besmisleniju identifikaciju s poduzećem. … Naslovi odlomaka njezine knjige govore sami: “Idioti koji sjede do vas”, “Kultura poslovanja, vraga!”, “Zašto ne možete izgubiti ako date otkaz” ili “Korporativna kultura – glupi ljudi””.
Dr. Polšek navodi da podaci Maierove nisu daleko od istine. Prema podacima OECD-a francuski su radnici 2004. godine radili 24% manje radnih sati negoli 1970., za razliku od Amerikanaca koji danas rade 20% više. Također spominje da su u Britaniji nedavno objavljene dvije knjige s istom porukom (“radi manje, planduj više”), ali s većom količinom zabrinutosti zbog povećanja količine radnog vremena. To su knjige “Dobrovoljni robovi: Kako kultura pretjeranog rada vlada našim životima” Madeleine Bunting i “Kako biti lijen” Toma Hodkinsona.
U Hodkinsonovoj knjizi spominje se primjerice misao filozofa C. S. Lewisa (1898. – 1963.): “U antičko doba ljudi su se prodavali u roblje kako bi mogli jesti”, a tako je i u suvremenome društvu.”. Filozof Bertrand Russell (1872. – 1970.) se pak otvoreno zalagao za četverosatni radni dan. Dr. Polšek se stoga pita: “Zašto se dobrovoljno potčinjavamo ropskome poslu, dugim radnim satima i visokim razinama stresa? Zašto postajemo dobrovoljni robovi? Hodkinsonova knjiga, kao i njegov satirični časopis Idler nude brojna rješenja za korisnije trošenje vremena.”.
Knjiga “Dobrovoljni robovi” nudi daljnje odgovore, o čemu dr. Polšek izvještava: “Do 70-ih godina broj radnih sati konstantno se smanjivao. Mnogi industrijalci brinuli su se da će s viškom slobodnoga vremena radnici sve više početi baviti politikom. Ako ih zaposlimo i iscrpimo, prema takvoj filozofiji, oni će imati manje slobodnog vremena za sindikalne sastanke. Ali Henry Ford odnio je pobjedu. Dajte im više slobodnoga vremena, tvrdio je on, i imat će više vremena da troše, primjerice za njegove automobile. A povećanje potrošnje bit će dobro za posao. Ali 80-ih se godina broj radnih sati ponovno počeo povećavati.”.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Izvor: atma.hr
