Vlada i za iduću godinu planira povećavati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, jer u Hrvatskoj sada već postoji kroničan problem s nedostatkom radne snage za pojedina zanimanja, a za ubuduće će se tražiti i novi model uvoza radnika iz trećih zemalja.
Iako ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nije mogao reći za koliko će se kvota povećati, jer će se to tek dogovarati na sastancima s poslodavcima i sindikatima idući tjedan, ono što se može pretpostaviti i što se da zaključiti iz razgovora s posloavcima je da ta brojka neće biti manja od 10.000 dozvola, što je 1000 dozvola više u odnosu na ovu godinu; piše Jutarnji list.
Radnika kronično nedostaje u građevini, turizmu, brodogradnji i industriji.
Iako će poslodavci vjerojatno tražiti i više od 20.000 novih dozvola, a govori se da upravo toliko radnika nedostaje samo u turizmu, očito će se Vlada i poduzetnici naći negdje na pola puta.
Usporedno s time, ministar Pavić otkriva da se do kraja godine planiraju potpisati dva bilateralna sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, i to jedan vezan za uvoz sezonskih radnika, te drugi vezan za upućene radnike, odnosno one koje bosanskohercegovačke tvrtke mogu slati u hrvatske tvrtke. Početkom idućeg mjeseca oformit će se radna skupina koja će raditi na pripremi sporazuma, a istodobno hrvatska će delegacija u studenom otići i u Ukrajinu, jer se i s tamošnjom Vladom želi potpisati sličan sporazum, dok kao dodatna zanimljiva tržišta za uvoz radne snage poslodavci spominju još i Kosovo, te Makedoniju.
Ono što ministar Pavić ističe kao ključno je sasvim novi model koji bi mogao biti uspostavljen 2019. , a po uzoru na slovenski, koji i domaći poslodavci ističu kao najbolje rješenje. Slovenski model izgleda tako da poduzetnici, nakon što se tri puta na burzi rada oglasi neko radno mjesto, a nitko se ne javi na natječaj, mogu automatski uvesti radnika. Ministar Pavić ipak ističe kako će se o tome tek razgovarati. Pavić je na Sajmu poslova, tvrdi, razgovarao sa 30-ak poslodavaca koji su redom isticali nedostatak radne snage kao ključan problem. Zato Vlada, kaže Pavić, to planira rješavati u tri koraka.
"Prvo je prekvalifikacija. Cilj je u četiri kritična sektora - turizmu, brodogradnji, građevini, metalurgiji i industriji - uključiti što više ljudi da se prekvalificiraju. Za to imamo osigurana sredstva kroz program "Od mjere do karijere" i očekujemo da će mjere koristiti nekoliko tisuća ljudi", kaže Pavić.
Drugi korak je potpisivanje sporazuma s državama zanimljivim za uvoz radne snage, a treći su kvote i promjena modela.
Novi model kvota
"Za sljedeću godinu idemo sa sadašnjim načinom određivanja kvota, ali od iduće godine treba pokrenuti reformu sustava jer nije isto kada smo odobravali 1000 dozvola i kada je bio velik broj nezaposlenih, nego sada kada imamo manje nezaposlenih. Kvote se sada definiraju prema Zakonu o strancima, što je u domeni MUP-a, a zapravo je to pitanje tržišta rada", pojašnjava Pavić te napominje kako je ključno i usklađivanje sustava strukovnog obrazovanja s tržištem rada.
"Dvije trećine mladih na burzi imaju srednju školu ili samo osnovnu, a kod većine oglašenih mjesta se traži upravo ta stručna sprema", naglašava ministar rada.
Hotelijeri pak ističu kako će im s obzirom na velike investicije i otvaranje 40 novih hotela sigurno nedostajati radnika za iduću sezonu, neki spominju i tu brojku od 20.000.
"Toliko mladih je otišlo iz Hrvatske i itekako nam je bitno da počnemo uvoziti radnu snagu i to je jedini logični put kojim idu sve države u kojima je turizam jedna od važnijih gospodarskih grana", ističu iz hotelijerskih udruga.
Nema vozača
I ministar graditeljstva Predrag Štromar predviđa da će u sektoru graditeljstva, u kojem su u srpnju povećane kvote za 2000 dozvola, nedostajati i 4000 do 5000 radnika, s obzirom na povećane investicije, dok predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec upozorava da toj gospodarskoj grani nedostaje čak 10.000 radnika, a postoji potreba i za 600 vozača.
"To ne znači da trebamo povećati samo kvote, nego treba raditi i na tome da se neki, koji su otišli, vrate u Hrvatsku. U građevini sada rastu plaće, pa vjerujemo da se neki mogu i vratiti iz inozemstva", kaže Štromar, koji slovenski model ocjenjuje kao potencijalno dobar i prihvatljiv. Ranogajec pak predlaže da se ukine zdravstveno osiguranje za one koji odbiju posao na burzi.
Kroničan problem s nedostatkom radne snage imaju i u brodograđevnoj industriji, potvrđuje vlasnik Brodosplita, Tomislav Debeljak, koji u splitskom škveru već ima iskustva s radnicima iz Bosne i Hercegovine, te sve više i iz Ukrajine. Za njih ima samo riječi hvale, a iznosi podatak i da radnici iz BiH odrade i do 50 posto poslova na jednom brodu.
Statistika u škveru
"Otkad imamo statistiku u škveru, više od 50 posto radova na brodu je napravio čovjek iz BiH i to je tako oduvijek. Slovenski model mi se čini dobrim jer najgore je što mi radimo kvote iz godine u godinu, a ne znamo što će se dogoditi na tržištu. Zato bi neki učinkovitiji model bio odličan", smatra Debeljak.
Na HZZ-u je oko 50 posto onih koji su dugotrajno nezaposleni pa se od njih ne može očekivati da se javljaju za poslove u škveru, a Debeljak tvrdi da su ih neki čak molili da kažu Zavodu da su ti ljudi bili na razgovoru, iako nisu.
"Sustav treba biti brz, efikasan i pošten. Mi bismo mogli imati problem s nedostatkom oko 2000 radnika raznih struka za iduću sezonu ako nam svi poslovi budu išli po planu", zaključuje Debeljak.
Izvor: Jutarnji list
