Ako ste se barem jednom u životu morali koncentrirati na težak ili dosadan posao, vrlo dobro znate koliko je to teško. Srećom, znanstvenici otkrivaju metode koje će vam olakšati život.
Koliko nas u poslu može uvijek pronaći nešto inspirativno i zabavno, isključiti društvene mreže na cijeli dan, raditi sa slušalicama na glavi ili fokusirano raditi od kuće?
Da biste se mogli uspješno koncentrirati, najprije morate znati kako mozak funkcionira. A znanstvenici tvrde da upravo ove metode djeluju:
1) Sanjarite
Čini se neprirodno ali, ako se borite s nedostatkom fokusa najbolje je pustiti misli da jednostavno lutaju. Psiholozi uviđaju da nevjerojatno puno vremena provodimo sanjareći; prema nekim analizama, gotovo 50 posto. To je dovelo do zaključka da maštanje pomaže funkcioniranju mozga.
Promatranje samog mozga otkriva da naš fokus iščezava s dobrim razlogom: koncentracija traži umreženost pojedinih dijelova mozga, uključujući frontalni korteks, koji je odgovoran za nadzor distrakcija i kontrolu našeg prirodnog impulsa da radimo ono što nam se čini zabavnije. Održavanje ove umreženosti zahtijeva više energije nego kada ne razmišljamo o nečem konkretnom. Neizbježno, u jednom trenutku tijekom dana ponestane nam 'goriva' i naše misli počinju lutati.
Pa, ako je to već neizbježno, zašto ne isplanirati prikladno vrijeme za sanjarenje? Paul Seli, psiholog na Sveučilištu Harvard, pravi razliku između namjernog i slučajnog sanjarenja te kaže kako je samo slučajno sanjarenje pogubno za obavljanje zadatka. Ljudi koji sanjarenje planiraju u periodima kada im to ne utječe na druge stvari, manje pate od onih koji čiji mozak počinje sanjariti u neprikladnom trenutku, objašnjava Seli.
„Ako je zadatak jednostavan, nenamjerno sanjarenje vjerojatno neće utjecati na kvalitetu obavljenog posla, već će omogućiti ljudima da uberu plodove sanjarenja kao što su rješavanje problema i planiranje“, objašnjava.
Zato može biti isplativo dozvoliti mislima da tu i tamo namjerno vrludaju. To umanjuje osjećaj krivnje zbog sanjarenja i pomaže da maknete s popisa teme koje su vam u startu natjerale na sanjarenje.
2) Izdvojite vrijeme za humor
Gledanje smiješnih videa s mačkama često se smatra glavnim krivcem za besposličarenje ili odgađanje obavljanja posla, ali psiholozi smatraju da upravo to pomaže poboljšanju koncentracije.
Bez obzira koliko volite svoj posao, fokusiranost na bitan zadatak zahtijeva volju. A jedno istraživanje pokazalo je da volju potiče upravo smijeh. Ispitanici koji su odgledali smiješan video ustrajnije su pokušavali riješiti nemoguću zagonetku od kontrolne grupe koja je gledala opuštajući, ali ne i smiješan video. Humor obnavlja naše rezerve toliko učinkovito da bi radne sredine trebale poticati 'razigranu' kulturu.
„Stvaranje kulture zabave unutar tima – na način da namjerno tražite nešto čemu ćete se smijati, poput smiješnog maila ili YouTube videa, jedan je od načina da povećate svoju radnu produktivnost“, kaže glavni istraživač David Cheng. „Naravno, to nije poticaj da stalno gledate takav sadržaj, ali povremene pauze iskorištene za razonodu i zabavu su korisne, posebno ako ste jako umorni.“
3) Izložite se vanjskim podražajima
Za kvalitetnu koncentraciju morate se riješiti vanjskih smetnji, je li tako? Zapravo, čini se da je upravo suprotno.
Nilli Lavie, psihologinja na Londonskom sveučilištu, još je 1995. godine došla do zanimljive spoznaje: osnovna je ideja da postoji ograničen broj informacija iz vanjskog svijeta koje naš mozak može percipirati u jednom trenutku – jednom kada se taj 'kapacitet' popuni, mozak odabire na što će se fokusirati.
U svom istraživanju Lavie je pretpostavila da je bolje raditi u neurednom i konfuznom radnom okruženju, umjesto u čistom, urednom i tihom prostoru. To funkcionira jer jednom kada su svi percepcijski kapaciteti popunjeni, mozak mora uložiti energiju u izbor najvažnijeg zadatka. Sve što ga ometa u izvršavanju tog zadatka u tom trenutku jednostavno prestaje biti važno.
Problem s pretakanjem ove teorije u praksu leži u izboru prave vrste ometanja i održavanju prave razine opterećenosti vanjskim podražajima. Postoje zanimljive aplikacije koje, primjerice, emitiraju različite vizualne ili glazbene smetnje, ali njihova učinkovitost još uvijek nije znanstveno dokazana.
Tajna leži u tome da svoj um morate opteretiti u tolikoj mjeri da nema potrebu tražiti dodatne stimulacije. To će vjerojatno tražiti da idete metodama pokušaja i pogreški, a moglo bi vam uzeti i dosta vremena, stoga ovu opciju ostavite kao zadnje rješenje.
4) Prestanite raditi
Kad ste pod pritiskom, pauza je zadnja stvar koja vam pada na pamet. Ali brojni dokazi idu joj u prilog. Pravi je izazov utvrditi kada točno treba uzeti pauzu, koliko ona mora trajati i kako to vrijeme iskoristiti.
Neka istraživanja provedena 90-ih godina sugeriraju da je maksimalno moguće koncentrirati se 90 minuta, nakon čega treba uzeti 15 minuta pauze.
Postoje i istraživanja kojima je utvrđeno da čak i pauza od nekoliko sekundi funkcionira pa tako, primjerice, možete nakratko pogledati kroz prozor i zatim se vratiti na posao.
Vježbanje u pauzi također je dobro, posebno ako je popraćeno dozom kofeina, a boravak u prirodi također je od velike pomoći. I meditacija dokazano povećava kontrolu upravljanja pažnjom te nam pomaže da lakše utvrdimo kada bismo trebali uzeti pauzu.
Ako vam je sve ovo previše, dobra je vijest da već i mala doza kofeina kratkoročno poboljšava pamćenje, pažnju i vrijeme reakcije.
5) Nemojte se toliko truditi
Kada se morate fokusirati na dulje vrijeme, manje je više. Jedno istraživanje mozga potvrđuje da je najbolje biti fokusiran jedno vrijeme, napraviti kratku pauzu, a zatim se ponovo vratiti poslu. Ljudi koji stalno pokušavaju ostati fokusirani pod većim su rizikom da će im se potkrasti greška prilikom rada.
Slično tome, drugo istraživanje utvrdilo je da ljudi mogu produljiti periode koncentracije tako što će jednostavno napraviti odmak i razmišljati o drugim stvarima, umjesto da ostanu potpuno koncentrirani cijelo vrijeme.
Što više znamo o mozgu, to nam je jasnije da je stres glavni krivac za pad koncentracije. Uzmite si vremena koliko god treba kako biste se umirili i preuzeli kontrolu, a zatim ćete se lakše baciti natrag na posao.