Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji, pomoćnim zanimanjima te radnici u uslužnim djelatnostima.
Prema podacima servisa MojaPlaća u četvrtom kvartalu 2017. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.586 kuna, što je 1% više nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine prosječna neto plaća bila je 2% viša. Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.
Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.853 kune što je također 1% više nego u prethodnom kvartalu.
Što se tiče očekivanja o visini plaće ispitanici u prosjeku očekuju 5.453 kune što je 2% niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.
U četvrtom kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 120% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (66% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+36%), te informacijskih tehnologija (+35%).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-34%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, Turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.
Muškarci i dalje više plaćeni
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 13% višu plaću od žena.
Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.931 kunu, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.240 kuna.
U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća i muškaraca i žena niža je za 1%.
Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 103% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 30% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 13% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.193 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.224 kune (5% manje od prosjeka).
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5.579 kuna, baš kao i plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi koje iznose 5.562 kune.
Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.787 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 3% niža od prosjeka i iznosi 5.310 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.644 kuna i 3% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 6% viša od prosjeka i iznosi 5.835 kuna.
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 20% manje od prosjeka.
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 13% iznad prosjeka te iznosi 6.233 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 2% niže od prosjeka.
Prosječne plaće po županijama možete pogledati na linku: http://www.mojaplaca.hr/partner/region-list
Beneficije
Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (44%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19%. Fleksibilno radno vrijeme ima 18% ispitanika, a edukacije njih 15%. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.
