Nova minimalna plaća i izmjene Zakona o porezu na dobit samo su neke od najavljenih promjena.
S novom godinom ne dolaze samo glavobolje od previše šampanjca. Tu su i novi propisi! (Da, čuli smo taj entuzijastični uzdah…) Kako od njih ne biste imali jednake ili gore glavobolje, donosimo najvažnije porezne novosti u 2020. godini za direktore. Lista je podulja, ali s njom ćete zato biti spremni na sve, piše portal brojevi.hr.
Porezne novosti u 2020. donose većini manje poreza
Prema našoj procjeni, većina će poduzetnika (uz pretpostavku jednakog prihoda) platiti manje poreza u 2020. godini. Povećava se osnovni odbitak, kao i osnovica više stope poreza na dobit. Smanjuje se i jedna od stopa PDV-a u ugostiteljstvu. Uvode se strože kontrole, a bit će i određenih izmjena kod obveznika fiskalizacije.
Za mlade će se smanjiti obveza kod poreza na dohodak, a najavljeni su i novi neoporezivi izdaci. Bit će strožih kontrola, a izmjene Općeg poreznog zakona vjerojatno će usmjeriti dio paušalaca prema otvaranju j.d.o.o.-a i d.o.o.-a, odnosno zapošljavanju. Kao što možete vidjeti, porezne novosti u 2020. su brojne i detaljne. Mi smo ih podijelili u sedam skupina, pa počnimo od najjednostavnijih.
1. Nova minimalna plaća za 2020. godinu
Prvo ono osnovno. Za 2020. godinu propisan je novi iznos minimalne bruto plaće od 4.062,51 kuna za puno radno vrijeme. Nova minimalna plaća počinje se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno se isplaćuje u veljači 2020.
2. Nova minimalna plaća i za zaposlenike-članove uprave te direktore
Od prvog siječnja mijenja se i minimalna bruto plaća zaposlenog člana uprave. Ona ne može biti niža od 5.682,30 kn u bruto iznosu. Naravno, na taj iznos plaća se još i zdravstveno osiguranje.
Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme, on je obvezan platiti razliku između obračunatih doprinosa i doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici od 5.682,30 kn.
3. Mijenja se Zakon o porezu na dohodak: manje poreza, strože kontrole
Kao prvo, obradovat će vas izmjene Zakona o porezu na dohodak. Njima se osnovni osobni odbitak povećava s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kn.
Nadalje, svim je „mladim“ poreznim obveznicima smanjena godišnja obveza poreza i prireza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaće), obračunate do svote porezne osnovice od 360.000,00 kn.
Porezna obveza smanjuje se „mladim“ poreznim obveznicima:
– za 100 % do 25 godina života;
– za 50 % od 26 do 30 godina života.
Poreznu olakšicu mladi će porezni obveznici ostvariti prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak. To znači da porezna olakšica neće utjecati na mjesečni iznos neto plaće, već će se ostvarivati u jednom, godišnjem iznosu.
U ovu skupinu pripadaju i najkomentiranije porezne novosti u 2020., vezane uz određivanje kriterija za nesamostalan rad. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak definirat će se tri kriterija: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. Njima će se utvrđivati je li određeni poslovni partner zapravo radnik, ili je samostalni poduzetnik.
Tako se želi onemogućiti korištenje pogodnijeg poreznog statusa (npr. paušalni obrt) za plaćanje rada za koji bi trebala biti isplaćena plaća (nesamostalni rad). Ako se utvrdi da određeni rad nije oporezivan kao plaća, a prema navedenim kriterijima ima obilježja nesamostalnog rada, on će se naknadno oporezivati.
Konačno, kao dodatan način nagrađivanja radnika omogućava se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnoga i dopunskoga zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije. Prema izmjenjenom Pravilniku o porezu na dohodak poslodavci mogu u iznosu do 2.500,00 kuna godišnje zaposlenicima neoporezivo podmirivati dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Bitno je napomenuti da se trošak dodatnoga i dopunskoga zdravstvenog osiguranja treba podmiriti bezgotovinskim putem.
4. Mijenja se stopa PDV-a na dio usluga u ugostiteljstvu
Mijenja se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Od 1. siječnja promijenjena je stopa PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima na 13 %. Stopa od 13 % odnosit će se samo na jela (hrana i slastice), bez obzira jesu li konzumirana u ugostiteljskom objektu ili se dostavljaju. To znači da će se na ugostiteljske usluge vezane uz pića (alkoholna i bezalkoholna, vino i pivo) i dalje primjenjivati stopa od 25 %.
Osim toga, povećan je i prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.
Brisani su i uvjeti za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa. Oslobođenje se sada odnosi i na ostale osobe (d.o.o., j.d.o.o. i neprofitne organizacije) na koje nisu prenesene javne ovlasti. Riječ je o univerzalnoj poštanskoj usluzi, uslugama u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom, usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, obrazovanje djece i mladeži, usluge povezane uz sport i tjelesni odgoj te usluge u kulturi.
5. Mijenja se i Zakon o porezu na dobit: viši prag za stopu od 12 %
Dobre vijesti za sve male i dio srednjih poduzetnika. Stopu od 12% poreza na dobitak sada mogu primijeniti porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare ukupni prihod do 7.500.000,00 kn. To porezno razdoblje počinje teći s 1. siječnja ove godine. Uz to, poduzetnici koji u 2019. godini ostvare ukupni prihod do 7.500.000,00 kn mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2020. godinu primijeniti stopu od 12%. To će nesumnjivo pozitivno djelovati na likvidnost. Za ostale poduzetnike, čiji će ukupni prihod iznositi više od 7.500.00,00 kn, sve ostaje isto. Plaćat će i dalje porez na dobitak i predujam poreza na dobitak po stopi od 18%.
Još jedan važan detalj: izmjenom Zakona o porezu dobit od 1. siječnja podiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na dobitak prema novčanom načelu. S dosadašnjih 3.000.000,00 kn podiže se na 7.500.000,00 kn ukupnog prihoda.
6. Izmjenama Općeg poreznog zakona propisana nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona
Što to znači? Poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla oporeziv nižim poreznim stopama koji ima obilježja nesamostalnog rada. To se odnosi, primjerice, na plaćanje nekog posla po fakturi samostalne djelatnosti tj. obrta, umjesto plaće.
Izmjenama Općeg poreznog zakona nedopustivim se smatra stalna promjena organizacijskog oblika poduzetnika tj. kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. To se odnosi npr. kada poduzetnik za istu djelatnost koristi paušalni obrt i trgovačko društvo ili na prebacivanje djelatnosti u novo poduzeće kako bi se izbjegao ulazak u sustav PDV-a.
Postoji još jedan slučaj: kad poduzetnik koristi povezana društva isključivo sa svrhom primjene niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze. To se može dogoditi kada poduzetnik podijeli djelatnost na dva poduzeća kako bi porez na dobit plaćao po manjoj stopi.
Očekujemo da će značajan dio IT “paušalaca” nakon ove izmjene razmisliti o pokretanju vlastitog trgovačkog društva, odnosno tvrtke.
7. Izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom: uskoro računi s QR kodom
Posljednja izmjena ne odnosi se na 1. siječnja, pa smo je ostavili za kraj. Naime, od 1. travnja (ne, nije šala!) započinje obveza provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa.
Obveznici fiskalizacije koji koriste mogućnost ili imaju potrebu izdavanja pratećih računa prije izdavanja samog računa s napomenom „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ sada moraju fiskalizirati i sve prateće dokumente. Svi obveznici fiskalizacije koji mogu prilagoditi svoje poslovanje tako da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju.
Najavljena je i nova obveza: izdavanje QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu. Ona počinje teći od 1. siječnja 2021. Svrha je lakša provjera računa od strane građana. Tako zakonske izmjene propisuju ugradnju ovog koda kao obaveznog elementa svakog računa.
Konačno, prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 1. siječnja 2021. počinje i obveza provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.
I to bi bile sve važne porezne novosti u 2020. godini za direktore! Podijelite ovu listu s drugima i pomozite im da se bolje pripreme za izazove koje nosi nova poslovna godina.
Izvor: brojevi.hr
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
