Održali smo pravni webinar u okviru kojeg je odvjetnik Marko Borsky odgovarao na vaša pitanja.
Ovotjedni webinar, prvi nakon ljetne pauze, otvorili smo pitanjem o godišnjim odmorima. Preciznije, upitom tko određuje vrijeme, rok i duljinu godišnjih odmora i jesu li radnici dužni koristiti svoj godišnji 'prisilno', u terminu odabranom od strane poslodavca? Prema tumačenju pravnika, poslodavac ima puno pravo odrediti vrijeme kada će radnik otići na godišnji odmor, a svoju odluku je dužan javiti radniku minimalno 15 dana prije početka godišnjeg.
Pored brojnih lijepih trenutaka, profesionalnih ostvarenja i poznanstava koja se u konačnici pretvaraju u prijateljstva, tijekom radnog vijeka suočavamo se i s povremenim neobičnim situacijama poput one gdje se poslodavac umjesto radnika potpisao na ugovor o radu. Riječ je o krivotvorenju potpisa za što je moguće kazneno odgovarati, pojašnjava pravnik, uz napomenu kako se na službeni dokument smiju potpisati samo osobe čija imena stoje iznad (ili ispod) potpisa.
Kad je riječ o primanju naknade sa Zavoda za zapošljavanje nakon raskida ugovora o radu, pravnik ističe kako na naknadu imaju pravo radnici kojima je uručen osobno uvjetovani ili poslovno uvjetovani otkaz. Ako posloprimac potpiše sporazumni raskid, sam daje otkaz ili dobije otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, u tom slučaju posloprimac nema pravo na naknadu sa Zavoda.
U slučaju odluke poslodavca o postavljanju kamera u urede zaposlenika, pravnik ističe kako to zakonom nije zabranjeno, ali naglašava da se pritom moraju poštivati odredbe o zaštiti na radu i propisi uvjetovani GDPR-om, a svi radnici moraju biti upoznati s odlukom o ugradnji kamera.
Webinar je ponudio i pitanje ima li radnik koji se od konca prošle godine nalazi na bolovanju pravo na regres i godišnji u ovoj godini. Sukladno Zakonu o radu, svi radnici koji nisu uspjeli iskoristiti ‘stari’ godišnji do 30. Lipnja, to mogu učiniti do kraja godine i to je jedan od noviteta, objašnjava pravnik. Što se regresa tiče, on ovisi o tome jeste li koristili godišnji ili niste. Ako niste, onda nemate pravo na regres, a ako jeste, i ako je to ugovorom propisana obveza poslodavca, onda imate pravo na njega.
Na pitanje što zakon kaže o noćnom radu samohranih roditelja s malodobnom djecom, pravnik odgovara kako poslodavac ne može ‘natjerati’ takvog radnika na odrađivanje noćnih smjena, već od radnika mora zatražiti pisanu izjavu o pristanku na takav rad – izjavu koju radnik nije dužan potpisati i za to ne smije snositi nikakve posljedice. Isto vrijedi i za neke druge skupine radnika (trudnice, roditelje s djetetom do tri godine života).
Primili smo i upit može li, odnosno smije li, poslodavac prisiliti na rad zaposlenika koji se nalazi na bolovanju? Zakon je tu nedvosmislen i jasno kaže da poslodavac to nipošto ne smije učiniti, rezolutan je pravnik. Prema definiciji, bolovanje je privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada.
Pravnik se dotaknuo i teme raskida ugovora o radu na određeno trudnoj zaposlenici. Kako pojašnjava, radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme njihovi ugovori ističu bez obzira na trudnoću, porodiljni ili bolovanje i poslodavac nije dužan s njima sklopiti novi ugovor o radu.
Slijedom najavljenih izmjena poreznih zakona koje će, između ostalog, dovesti do smanjena poreza na dohodak i poreza na dobit, nameće se i pitanje obvezuju li najavljene izmjene zakonskih propisa poslodavce na povećanje plaća zaposlenicima? I da i ne, oprezan je pravnik. Naime, radnici koji imaju sklopljen ugovor o radu gdje je iznos plaće naveden u neto iznosu ne moraju osjetiti razliku, odnosno povećanje place jer su dogovorili fiksni neto iznos i tu izmjene poreznih propisa nemaju utjecaja, osim ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije i potpišu aneks ugovora o radu. S druge strane, svi radnici koji imaju sklopljen ugovor o radu u bruto iznosu trebali bi osjetiti povećanje plaće nakon smanjenja poreznih stopa. Osobe koje rade za neoporezivi iznos plaće, odnosno radnici koji su na minimalcu neće doživjeti nikakve promjene jer se njihova plaća ne oporezuje, zaključuje pravnik Marko Borsky.
Ostatak pravnih pitanja i odgovora možete pronaći na MojPosao youtube kanalu.
