73 posto ispitanika smatra da prezaduženost i egzistencijalna ugroženost ozbiljno prijete financijski neodgovornom dijelu hrvatskog društva, pa bi trebalo uvesti mogućnost pravne zaštite i nadzora potrošnje
Na nedavno održanom X. međunarodnom kolokviju globalne mreže stručnjaka stečajnog prava koji se održao u Dubrovniku, hrvatski pravni stručnjaci složili su se da je struka općenito pozitivna prema osobnom bankrotu.
Međutim, na njegovo će se uvođenje još pričekati, budući da je u pripremi tek analiza mogućih promjena u ovršnom zakonu, a prijedlog konačnog instituta osobnog bankrota, prije uvođenja, mora odobriti i Sabor.
Šansa za novi početak
I dok stručnjaci i u Ministarstvu pravosuđa razmatraju koji bi model osobnog stečaja bio najprihvatljiviji za hrvatske građane, te hoće li se on temeljiti na njemačkom modelu osobnog stečaja, budući da nam je njihovo pravo često uzor, većina sudionika u anketi na MojPosao je jedinstvena – Hrvatskoj treba osobni bankrot.
Od ukupno 277 ispitanika, njih čak 73 posto smatra da prezaduženost i egzistencijalna ugroženost ozbiljno prijete financijski neodgovornom dijelu hrvatskog društva, pa bi trebalo uvesti mogućnost pravne zaštite i nadzora potrošnje. Sudeći prema odgovorima, većina zagovaratelja osobnog bankrota smatra da prezaduženim osobama treba pružiti šansu za novi početak.
Trošenje i rješavanja nastalih dugova pod paskom nadzora, zasigurno bi ih učinilo odgovornijima, smatraju oni, a također bi nekima i spasilo dostojanstvo. Osim toga, nekolicina ispitanika je istaknula da bi trebalo povećati broj financijskih i kreditnih savjetnika, kako se proglašenje osobnog bankrota ne bi moglo zloupotrebljavati.
Neodgovornima poticaj za potrošnju
Za razliku od njih 16 posto sudionika istraživanja, smatra da Hrvatskoj ne treba institut osobnog bankrota, a među njima je i nekolicina koja smatra da bi uvođenje osobnog bankrota prouzročilo dodatne zlouporabe i bogaćenje. Također, dio ispitanika ističe da je taj zakon ne treba uvoditi jer će on neodgovornim građanima poslužiti samo kao dodatni poticaj za veću potrošnju, budući da će biti zaštićeni zakonom i imati garancije za spas.
Uvođenje dodatnih birokratskih poslova, još bi se više usporila, ionako troma hrvatska birokracija koja je pretrpana stečajevima fizičkih osoba. Općenito, građani trebaju postati odgovorniji prema samima sebi, i razloge za svoje neuspjehe trebaju potražiti među sobom, a ne bježati pod zaštitu države i skrbnika, smatra 11 posto ispitanika koje mogućnost osobnog bankrota ne zanima. (V. K.)
