Ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće utjecati na pojačano kretanje naših radnika prema zemljama članicama iz jednostavnog razloga što će one zatražiti određeno tranzicijsko razdoblje kao što je bio slučaj sa zadnjim proširenjem.
Međutim, naš gospodarski rast, naša niža stopa nezaposlenosti i ulazak zemlje u EU mogao bi dovesti do veće emigracije radne snage u Hrvatsku, upozoravaju stručnjaci.
U procesu pristupanja EU Hrvatska mora nastaviti usklađivanje svojeg zakonodavstva u području slobode kretanja radnika, što uz ostalo podrazumijeva i uklanjanje ograničenja za pristup radnicima iz EU. Kome će Hrvatska nakon ulaska u EU biti atraktivna, možemo zasad samo nagađati, ali prema nekim paušalnim procjenama najviše se možemo bojati državljana Rumunjske i Bugarske koji će prije nas ući u elitno društvo EU-a, a naknadno i Turske.
Ako uzmemo u obzir veliku stopu nezaposlenosti, te raširenost korupcije, Rumunjima, Bugarima i Turcima je hrvatski BDP od otprilike 11.200 dolara već sad vrlo primamljiv. Budući da radnici iz te dvije države već sad u velikom broju polulegalno egzistiraju na domaćem tržištu rada, strah od njihove radne snage nije neopravdan.
Ako se uvedu restrikcije za naše državljane u EU, isto bi trebalo vrijediti i za europsku radnu snagu u Hrvatskoj. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj nije zanemariva i na to će morati obratiti posebna pažnja kako je državljani nekih drugih zemalja ne bi ugrozili -, smatra politolog dr. Anđelko Milardović iz Instituta za migracije. Restriktivna migracijska politika, dodaje, jedino je rješenje.
Kakav će stav u pregovorima zauzeti naša ekipa, još je nejasno, ali priljev radne snage treba kontrolirati - zaključuje Milardović.
Hrvatska politika zapošljavanja stranaca
Koliko se politika zapošljavanja stranaca kontrolira pokazuje činjenica da se svake godine utvrđuju kvote za zapošljavanje stranaca koje se u pravilu premašuju za čak 50%.
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2003. izdano je najviše stranih radnih dozvola, čak 8 356, i to ponajviše zbog gradnje autoceste kada je i potreba za radnicima bila iznimno izražena. Već sljedeće godine izdano je ukupno 3068 radnih dozvola za strance iako je kvota te godine iznosila svega 2589 radnih dozvola.
Ove godine kvota je već premašena za 1276 dozvola. U prvih jedanaest mjeseci izdano 3704 radnih dozvola za strance. Vlada je tako utvrdila da brodogradnji treba 1099 stranih radnika, građevinarstvu tisuću, čak 150 dozvola trebalo se izdati za znanost i obrazovanje, 310 za turizam te 30 za sektor zdravstva.
Treba naglasiti da je ove godine Ministarstvo znanosti zaposlilo svega jednu stranu osobu za zanimanje profesora stranoga govornika, pa ostaje nejasno kako je i ove godine kvota premašena.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
