Najavljujući daljnje povećanje proračuna u resoru znanosti i obrazovanja, hrvatski premijer je, otvarajući Međunarodnu konferenciju o strukovnom obrazovanju u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), rekao je da strukovno obrazovanje, znanje i istraživanje nemaju alternative.
U idućoj godini ćemo inzistirati na tome da ulaganje u znanost i obrazovanje bude još veće, napomenuo je te rekao kako se zemlja s 4,5 milijuna stanovnika i malom ekonomijom poput Hrvatske ne može nositi s ekonomijama Njemačke i snažnih zemalja. Stoga ono što nas razlikuje od drugih treba biti znanje, poručio je premijer.
Također, najavio je zakon o cjeloživotnom obrazovanju, rekavši da je nedopustivo da ljudi od 40 ili 45 godina ostaju bez posla, neiskorišteni.
Međutim, kada je riječ o mladoj radnoj snazi spomenimo kako fakultete upisuje 80% završenih srednjoškolaca, a čak 60% upisanih nikad ne diplomira.
Poznat je podatak i da je prosjek studiranja viši od 7,5 godina, a mnoge zanima uzrok tako dugog studiranja. Nepojmljivo je da je prosjek studiranja na dodiplomskim studijima u Hrvatskoj dulji 50% od propisanog trajanja studija.
Katkad studenti koji dugo studiraju, dugo čekaju i posao.
Primjerice, za završetak Filozofskog fakulteta u Zagrebu u prosjeku studentima treba 7,5 godina, a kao završeni profesori hrvatskog ili stranoga jezika teško se zapošljavaju. No, da to nije pravilo dokazuje diploma strojarstva ili elektrotehnike i računarstva, s kojom se (ako uopće završe na burzi) mladi stručnjaci zapošljavaju odmah ili barem relativno brzo - u samo nekoliko mjeseci.
Šest godina i tri, četiri mjeseca potrebno je, pokazuje statistika, za diplomu Fakulteta političkih znanosti. Jednako dugo kao politolozi i novinari, studiraju i pomorci.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
