Rad nedjeljom: Zabrane ili alternativna rješenja, bila je tema okruglog stola koji je u četvrak, u organizaciji Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Glavne sindikalne središnjice hrvatskih radnika i Matice sindikata javnih službi, uz gostovanje saborskih zastupnika Dragutina Lesara i Zlatka Kramarića, održan u Novinarskom domu.
Sudionici su se složili da rad nedjeljom nije problem samo poštivanja prava radnika koji rade u trgovini, kako bi se to moglo zaključiti iz javne rasprave, već i onih koji rade u drugim djelatnostima - uslužnim djelatnostima, javnim službama i industriji, te problem koji ima mnogo širi utjecaj na društvo.
Pravo pitanje nije rad nedjeljom da ili ne, već pitanje primjereno plaćenog prekovremenog rada, kontrole postojećih zakonskih odredbi iz Zakona o radu o tome, te pitanje zaštite zdravlja radnika, istaknuo je otvarajući okrugli stol, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske, Boris Kunst.
Kunst je također naglasio kako se cijela javna rasprava vodi oko zabrane rada nedjeljom, a zapravo bi se trebala voditi o nefunkcioniranju državnih institucija, poglavito inspekcije rada, koja bi trebala kažnjavati poslodavce koji ne poštuju prava radnika.
Potpredsjednik Matice sindikata javnih službi, Vilim Ribić na to se nadovezao tvrdnjom da je u raspravi o zabrani rada nedjeljom zapravo pravo pitanje kako sa manje rada povećati dohodak i smanjiti nezaposlenost u zemlji s 300.000 nezaposlenih.
Razvijena zemlja nećemo postati s manje rada i time se neće potaknuti gospodarstvo i riješiti problem nezaposlenosti, naglasio je Ribić i dodao da bi se problem poštivanja radničkih prava trebalo riješiti radikalnom reformom institucija koje su zadužene za nadzor poštivanja tih prava. Stoga se, naglasio je, Matica sindikata javnih službi zalaže za privremenu zabranu rada nedjeljom dok se ta reforma ne provede.
Saborski zastupnik Dragutin Lesar predložio je da se, u skladu s praksom koja postoji u europskim zemljama, izmjeni Zakon o radu i da se pitanje poštivanja radničkih prava i rada nedjeljom riješi kolektivnim ugovorom između poslodavaca i sindikata. Tim ugovorom, ističe Lesar, odredili bi se uvjeti i načini takvog rada, utvrdila visina naknade, poslodavca obvezalo da vodi evidenciju radnika koji rade prekovremeno, te utvrdile sankcije za kršenje odredbi ugovora.
Saborski zastupnik Zlatko Kramarić također smatra da se zabranom rada nedjeljom problem poštivanja radničkih prava neće riješiti. Velik broj ljudi želi raditi nedjeljom, ali žele da im se to primjereno plati, a poslodavci koji radnicima ne plaćaju prekovremeni rad ili rad nedjeljom štete i državi, koja tako ne ubire porez na taj iznos. Nismo socijalno neosjetljivi ako tražimo da se radi nedjeljom, jer tražimo i da se taj rad dobro plati i uvođenje sankcija za one koji ne poštuju radnička prava, naglasio je Kramarić.
Istaknuti hrvatski ekonomski analitičar, dr. Dražen Kalogjera smatra da je pitanje rada nedjeljom zapravo marginalni društveni problem, jer u modernoj globaliziranoj ekonomiji koja funkcionira sedam dana u tjednu i u kojoj vlada oštra borba za konkurentnost, nije pitanje da ili ne radu nedjeljom nego kako ga organizirati.
To je, ističe Kalogjera, stvar pravne države, koja u nas još ne funkcionira. Jednostavno, poslodavac koji ne plaća radnika za njegov rad mora odgovarati, jer je to kazneno djelo par exelance. Nitko poslodavcima ne osporava pravo na zaradu, ali ne na račun radnika i njihovih prava, zaključuje Kalogjera.
(T.B.)
