Plan Europske komisije da privuče visokoobrazovane radnike izvan zemalja EU nije naišao na odobravanje nekoliko članica, koje smatraju da Bruxelles ne bi trebao zadirati u to područje.
Naime, ministri iz 27 zemalja članica odbili su dati jednoglasnu potporu idejama koje su osmišljene kako bi se riješila velika europska dilema – kako zadovoljiti potrebe tržišta rada, a istovremeno se boriti protiv ilegalne imigracije.
Najveće polemike nastale su oko uvođenja tzv. "plave karte", koja bi visokoobrazovanima izvan zemalja EU, omogućavala legalni boravak i pronalazak posla u EU.
Jedna od zemalja koja se protivi uvođenju plave karte je i Njemačka, s obzirom da se Berlin boji kako bi uvođenje "plave karte" bio prvi korak ka postavljanju točne kvote imigranata kojima bi se omogućio ulazak u zemlje EU.
Europski povjerenik za pravosuđe, slobodu i sigurnost Franco Frattini to je negirao rekavši kako neće Bruxelles odlučivati koliko visokoobrazovanih radnika treba koja država. Prema njegovu prijedlogu, visokooobrazovani radnik iz treće zemlje mogao bi doći u bilo koju članicu EU samo ako ima valjan ugovor o radu ili obvezujuću ponudu za posao.
Osim toga, "karta" bi isprva vrijedila samo 2 godine, nakon čega bi se osoba mogla preseliti u drugu članicu EU samo ako ima pravovaljanu ponudu za posao.
Inače, visokokvalificirani radnici iz zemalja izvan EU, čine tek 1,7% zaposlenih unutar EU, dok ih je primjerice u Australiji čak 10 posto.
Nadalje, procjenjuje se kako unutar zemalja članica ilegalno boravi otprilike 8 milijuna imigranata, a čak 87% njih ima niže razine obrazovanja koje ne zadovoljavaju potrebe europskog tržišta rada. (V.K.)
Izvor:
EUobserver
