Društvene mreže služe kao "ispušni ventil" za rješavanje nagomilanog stresa i prezasićenosti poslom
Većina zaposlenika (58 posto) smatra da pristup društvenim mrežama na internetu za radnog vremena ne umanjuje produktivnost zaposlenika, već dapače, pogoduje produktivnosti, pokazuje anketa koju je nad 319 ispitanika proveo MojPosao.
Naime, društvene mreže svojevrsni su "ispušni ventil" za nakupljeni stres i prezasićenost poslom, a većina ih ističe kako je poznato da čak i običan kratki predah od posla potiče produktivnost. Korisnost društvenih mreža time je veća jer potiče mentalnu aktivnost koja se razlikuje od one uobičajene radne aktivnosti.
Zagovaratelji slobodnog pristupa društvenim mrežama za radnog vremena naglašavaju da, osim što omogućavaju "odmor mozga", društvene mreže potiču razvoj komunikacijskih i interaktivnih vještina, a mogu pozitivno djelovati i na koncentraciju te kreativnost. Također, nekolicina je navela kako se društvene mreže mogu koristiti i za direktno poslovanje i ugovaranje suradnji, za što postoji niz primjera u razvijenim zemljama, koji u Hrvatskoj, nažalost, nisu prepoznati. Naravno, svi su zagovaratelji složni da svaka osoba mora znati procijeniti koliko vremena može provesti na društvenim mrežama kako to ne bi štetilo poslovanju, a u najdrastičnijim slučajevima, vrijeme pristupa je potrebno ograničiti, a nikako ga u potpunosti zabraniti.
Trećina se protivi
Ipak, nešto više od trećine zaposlenih (34 posto) smatra da društvene mreže štete produktivnosti zaposlenika na poslu. Za razliku od prve grupe, ovi ispitanici ističu da društvene mreže narušavaju koncentraciju i "kradu vrijeme" zaposlenika, koje mogu znatno bolje iskoristiti. Također, ističu da je jedan od najvećih problema taj što se ne može obračunati koliko je vremena zaposlenik zaista radio, a koliko bio na društvenim mrežama.
Osim toga, protive se pristupu društvenim mrežama za radnog vremena i zbog toga što se one često ne koriste za ono što im sam naziv kaže – druženje – već za zabavu i igranje video igara.
Poticati savjesnost
Preostalih 8 posto ispitanika drži da se pristup društvenim mrežama ne bi trebao u potpunosti ograničavati, već bi bilo korisnije odrediti pravila poslovnog ponašanja koja se moraju poštivati, a za njihovo kršenje propisati sankcije. Naime, ova se skupina slaže da nisu svi pojedinci jednako savjesni, pa dok jedan pristup društvenim mrežama shvaća zaista kao priliku za kratki predah, drugi tu istu priliku koristi za "zabušavanje". (V. K.)
