Gospodarski oporavak u Hrvatskoj sporiji je od očekivanog i još uvijek slab, a nedostatak povjerenja odvraća potencijalne ulagače u Hrvatsku. Navodi se to u najnovijem izvješću Svjetske banke o Hrvatskoj. Ključne poruke te financijske institucije našoj zemlji dobro su poznate: konsolidiranje javnih financija, reforma državne administracije, popravljanje ulagačke klime, te reforma tržišta rada.
U izvješću se navodi da se hrvatsko gospodarstvo, zaključno s lipnjem ove godine, smanjivalo devet uzastopnih tromjesečja uz pad BDP-a 2,1 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Kao glavni razlog pada BDP-a Svjetska banka izdvaja "još uvijek slabu domaću potrošnju", piše Igor Medić u Business.hr-u.
Hrvatska je u drugom tromjesečju zabilježila pad nezaposlenosti, ali to je bilo zbog utjecaja povoljnih trendova. U izvješću se primjećuje da su ugovori o radu na određeno i povremeni poslovi tržište rada činili fleksibilnijim i donekle pomogli smanjenju nezaposlenosti. No, nakon prestanka sezonskih utjecaja, odnosno zapošljavanja u turizmu, jesen je donijela novo pogoršanje, pa je zaposlenost pala 5,1 posto u rujnu 2010.
Najviše poslova izgubljeno je u industriji, njih 33.000, a u listopadu je registrirana nezaposlenost opet probila granicu od 300.000 ljudi, odnosno 304.479 sa stopom nezaposlenosti od 17,8 posto.
U izvješću se navodi i da je jedina mjera borbe protiv krize bila smanjivanje plaća. Od srpnja do kolovoza ove godine prosječna neto plaća smanjena je između 0,8 i 1,4 posto na godišnjoj razini. "Prirodno, smanjivanje plaća smanjilo je cijenu rada što je pak ograničilo otpuštanja", stoji u dokumentu. Od toga je donekle bio izuzet javni sektor, čije su plaće rasle u trećem kvartalu zbog regresa za godišnji odmor, navodi se u izvješću Svjetske banke. (T. B.)
Izvor: Business.hr
