Sporazumni raskid ugovora o radu

Stoga, sporazumni raskid ugovora o radu pretpostavlja suglasnost obje ugovorne strane o raskidu ugovora.

Prvo treba reći da prijedlog za prihvaćanje sporazumnog raskid ugovora ne predstavlja obvezu niti za jednu ugovornu stranu, a prijedlog za sporazumnim raskidom može doći i od strane poslodavca i od radnika.

Kada prijedlog za sporazumnim raskidom ugovora o radu dolazi od poslodavca radnik treba pomno proučiti sve njegove odredbe jer se prihvaćanjem sporazumnog raskida teško može pozivati na manu volje da se postigne upravo takav sporazum.

Niti poslodavac niti radnik u slučaju zaključivanja sporazumnog raskida ugovora o radu nemaju obvezu poštivanja otkaznog roka kao u slučajevima kada se ugovor o radu otkazuje niti je poslodavac dužan radniku isplatiti otpremninu.

Međutim kako se radi o sporazumu nije zabranjeno da se otpremnina sporazumom predvidi i odredi iznos otpremnine odnosno da se sporazumom definira datum prestanka radnog odnosa istekom vremena na koji bi u slučaju otkazivanja ugovora o radu radnik imao pravo na otkazni rok.

Kada poslodavac predlaže sporazumni raskid ugovora o radu, radnik mora znati da u tom slučaju nema pravo na naknadu za nezaposlene kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ako nakon prestanka ugovora o radu nema mogućnost novog zaposlenja.

Kako je ipak češći slučaj da radnici radi prelaska na bolje radno mjesto odnosno drugog razloga žele sporazumni raskid predlažemo da o svom zahtjevu upoznaju poslodavca i pisano postave svoj zahtjev s točnim uvjetima raskida (datum prestanka, godišnji odmor i sl.).

Ako poslodavac ne udovolji zahtjevu za sporazumnim raskidom (što mu nije obveza) ostaje radniku mogućnost da jednostrano otkaže ugovor o radu ali tada uz obvezu poštivanja otkaznog roka.

Da zaključimo, ako postoji volja obje ugovorne strane da zaključe sporazumni raskid ugovora o radu tim sporazumom koji mora biti u pisanom obliku obvezno definirajte sljedeće: datum prestanka ugovora o radu, način plaćanja eventualno neizmirenih obveza poslodavca prema radniku (prekovremeni sati, sati iz preraspodjele radnog vremena, godišnji odmor iz prethodne godine i sl.), način podmirenja eventualnih obveza radnika prema poslodavcu (npr. povrat sredstava uloženih u školovanje i sl.), pitanje korištenja godišnjeg odmora, otpremnina (ako je izrijekom ugovorena ugovorom o radu za slučaj sporazumnog raskida ili ako radnik i poslodavac dogovore otpremninu).