Sastavili ste popis svojih kvaliteta, poslali ga poslodavcu, pristojno se odjenuli i pokušali ga impresionirati na razgovoru za posao. Nakon toga slijedi čekanje. I čekanje. A telefon nikako da zazvoni.
Nema goreg udarca na samopouzdanje nego kad vas odbiju ili vam se ne jave (što se zapravo svodi na isto). Istovremeno u glavi kreće lavina pitanja: Što nije uredu sa mnom? Zašto nisam dovoljno dobar? Itd.
Svatko želi dobiti povratnu informaciju: zašto nije zadovoljio? Je li drugi kandidat naprosto imao više radnog iskustva? Ovdje ne govorimo o onom „Poštovani, javljamo da je radno mjesto je popunjeno“ već o činjenici da je čak i ta informacija u potpunosti izostala!
Za posloprimca, proces prijave na posao i selekcijski postupak izvor su stresa, ali i uzbuđenja te iščekivanja. U potrazi za poslom svako otvoreno radno mjesto prilika je za novi početak. U pitanju su snažne emocije: većina o svom prvom radnom danu mašta i prije nego što je poslala prvu prijavu. Problem je što je osoba, koja traži posao, prosječnom poslodavcu tek jedan u nizu kandidata.
Mnogi poslodavci ističu kako naprosto nemaju vremena odgovoriti na sve prijave, posebno oni kojima se kandidati svakodnevno javljaju u velikom broju. Osim toga, poslodavci se neće javiti kandidatima koji uopće ne odgovaraju uvjetima natječaja jer procjenjuju kako su u pitanju posloprimci koji se ionako prijavljuju na sve oglase i koji se, čak i ako ih poslodavac nazove, neće uspjeti prisjetiti čak niti koji je natječaj bio u pitanju.
Postoji li ipak nada da će se takva praksa promijeniti?
Kako sve više tvrtki uvodi Odjel za ljudske resurse ili se, u potrazi za kandidatima, obraća Agencijama koje provode selekcijski postupak za poslodavca, veća je šansa da će kandidati s vremenom češće moći očekivati povratne informacije ovakve vrste. I ne samo to, već će moći dobivati informacije o sebi, svojim kvalitetama, na čemu moraju poraditi te kako su riješili određene testove ili upitnike tijekom selekcijskog postupka.
A na kraju, čak i ako informacija izostane, uvijek možete sami nazvati poslodavca i zatražiti povratnu informaciju ili obrazloženje. Pritom možete jednostavno objasniti da bi vam povratna informacija koristila u pripremi za druge razgovore za posao te da želite doista čuti iskreno mišljenje (ili savjet): u čemu ste dobri, a na čemu biste mogli više poraditi. Na tako sročenu zamolbu (putem telefona) odgovor ne bi smio izostati.
Izvor: Career Builder
