Možda ne znate, ali potreba za kontrolom i na zaposlenike djeluje tako da ih pretvara u ‘muhe bez glave’.
‘Control frikovi’ nisu ljudi koji misle da su jedino oni u pravu i obično su svjesni svoje potrebe da ‘preuzmu kormilo’ ili nadziru stvari. Vjeruju da na taj način pomažu ljudima jer ‘nitko drugi to ionako neće znati/htjeti napraviti kako treba’, a osim toga, svakome dobro dođe ‘konstruktivna kritika’.
Iz njihove perspektive možda tako i je, no stvarnost je potpuno drugačija.
Potreba za kontrolom proizlazi iz vlastitog kaosa
“Ako ne napravim ovaj ugovor danas, dobit ću otkaz.”; “Ako ne dođem doma do 18 sati, nisam dobar roditelj.”; “Ako ne dobijem povišicu, nisam dobar u svom poslu.” U tim mislima nema puno istine, ali neki se ljudi time opterećuju toliko da takve misli za njih postaju činjenice.
Kako bi ih riješili, takvi ljudi pokušavaju preuzeti kontrolu nad situacijom. Nažalost, to uglavnom znači da pokušavaju kontrolirati druge ljude.
Želite znati jeste li ‘control freak’?
Pogledajte osam znakova koji na to upućuju:
- Vjerujete da biste bili sretniji kada bi netko na sebi promijenio jednu ili dvije svoje osobine. Pa mu/joj pokušavate ‘pomoći’ da promijeni svoje ponašanje tako što te ‘nedostatke’ uporno naglašavate i komentirate.
- Mikromenadžirate druge kako bi ispunili vaša (uglavnom nerealna) očekivanja. Ne vjerujete u nesavršenost i mislite da ni drugi u nju ne bi trebali vjerovati.
- Sudite tuđe ponašanje kao dobro ili loše i metodom pasivne agresije privlačite pažnju na to svoje stanje, sve dok se drugi ne uklope u vaša očekivanja. Sjedenje u tišini koja ostalima šalje optužujuću poruku najočitiji je oblik kontrole.
- Nudite ‘konstruktivne kritike’ kako bi drugi ostvarili napredak koji je na tragu vaših očekivanja.
- Pokušavate promijeniti ono što jeste ili svoja uvjerenja kako bi vas drugi prihvatili. Umjesto da budete svoji, pokušavate upravljati drugima tako što kontrolirate njihove dojmove o vama.
- Kada stvari ne idu po vašem planu, koristite strah kako biste utjecali na nečije ponašanje i usmjerili ga u željenom pravcu (“Ne kažem da moraš, ali ako to ne napraviš moglo bi se dogoditi da…”).
- Teško vam je podnijeti dvosmislenost, da nešto ne znate ili da u nešto niste upućeni.
- Intervenirate u ime drugih ljudi, pokušavajući objasniti njihovo ponašanje drugima.
Vjerujete li da će promjena tuđeg ponašanja utjecati na vašu sreću ili ispunjenost, zapravo druge ljude činite odgovornima za vlastite osjećaje. Istina je, zapravo, da ste jedino vi odgovorni. Kvalitetni međuljudski odnosi uvijek počinju s vama.
Umjesto što pokušavate kontrolirati druge ljude, poradite na ‘još boljoj verziji sebe’. Ovo su neki prijedlozi:
- Budite ranjivi u društvu drugih ljudi.
- Nikada nemojte gaziti svoje samopoštovanje mijenjanjem svojih temeljnih uvjerenja.
- Budite realni po pitanju vaših očekivanja od drugih.
- Pusite ‘pasivno-agresivne’ gluposti – recite iskreno što mislite.
- Prihvatite da je puno stvari u životu nepoznato.
- Prihvatite sukob – ponekad je to zaista jedino što vam preostaje.
- Preuzmite odgovornost za vlastitu sreću.
Ukoliko radite na vlastitom napretku umjesto što pokušavate kontrolirati druge, potičite zdravije međuljudske odnose na poslu, ali i privatno, brzo ćete vidjeti rezultate kojima ćete se ponositi.
Izvor: Inc.com