To je za vaše dobro. Izbacite ove stvari iz svoje svakodnevice i vidjet ćete napredak u svojoj produktivnosti – da ne spominjemo, sreći.
Kada sastavljate popis stvari koje morate obaviti, jer ste zaključili da vam to povećava učinkovitost i štedi vrijeme, zamislite samo koliko biste mogli postići kada biste tom popisu dodali i onaj na kojem su popisane stvari koje nikako ne biste trebali danas napraviti!
Zauzvrat, dobit ćete ogromnu nagradu u obliku dodatnog porasta vlastite produktivnosti, vaši međuljudski odnosi će se poboljšati, a osobno zadovoljstvo također.
Svaki dan obvežite se da nećete:
1) Provjeravati mobitel kada razgovarate s nekim.
Koliko je vas usred razgovora reklo “Evo, ispričavam se, samo da odgovorim na ovu poruku, važno mi je…”
Pritom možda čak sugovornika niste ljubazno zamolili da ‘zadrži misao’ već ste naprosto utihnuli, prestali obraćati pažnju i posvetili se svom mobitelu.
Želite se istaknuti? I biti osoba s kojom se svi vole družiti zato jer se u vašem društvu i razgovarajući s vama osjećaju ugodno? Prestanite provjeravati svoj telefon! Ljudi to vide. I jako im smeta.
2) Pokušavati ‘multitaskati’ tijekom sastanka.
Najlakši način da budete najmudrija osoba u sobi je da obraćate pažnju na ono što se u sobi događa.
Iznenadilo bi vas koliko možete naučiti od svojih kolega kada biste naprosto prestali pokušavati ‘mulatitaskati’ i počeli obraćati pažnju na ono što vaši kolege govore. Saznali biste mnoge korisne informacije, uočili neiskorištene prilike i pronašli način kako biti potreban ljudima koji su vam važni.
Jednostavno zato jer ćete vjerojatno biti jedini koji se trudi.
I biti ćete jedini koji će uspjeti na nekoliko razina.
3) Razmišljati o ljudima koji u vašem životu ne čine razliku.
Vjerujte, uvijek postoje oni koji mogu bez vas. Ali vaša obitelj, prijatelji, zaposlenici – njima ste jako važni. Posvetite im svoje vrijeme i pažnju. Oni to zaslužuju.
4) Trošiti vrijeme na stvari koje nisu prioritet.
Ne morate odmah saznati što vam je stiglo u e-mail sandučić. Ili na Twitter. Ili na mobitel. Ili bilo što drugo što se pojavi na vašem mobitelu ili računalu.
Ako imate nešto jako važno za napraviti, to je dovoljno važno da vas ništa u tome ne bi trebalo prekidati. Potpuno se koncentrirajte na ono što radite. Tek nakon toga, a sukladno rasporedu koji ste vi sami postavili (a ne netko drugi), možete uzeti vremena i provjeriti što rade drugi ili što se događa.
A nakon toga, vratite se natrag na posao. Koncentrirati se na ono što vi radite puno je važnije nego koncentrirati se na ono što rade drugi ljudi. Oni mogu pričekati. Vi i ono što je vama važno, ne može.
5) Pustiti da prošlost određuje budućnost.
Greške su korisne. Učite od njih. A zatim ih pustite.
Lakše reći nego učiniti? Ovisi o vašoj perspektivi. Kada nešto pođe po zlu, pretvorite to u mogućnost kako biste naučili nešto novo – posebno sami o sebi.
Kada nešto pođe krivo nekom drugom, pretvorite to u mogućnost da budete velikodušni, da oprostite ili pokažete razumijevanje.
Prošlost je dio ‘treninga’. Prošlost nas treba informirati, ali ne i definirati – osim ako joj to sami ne dozvolimo.
6) Čekati dok ne postanete sigurni da ćete uspjeti.
Nikada ne možete biti sigurni kada ćete uspjeti u nečem novom, ali uvijek možete biti sigurni da ste davali sve od sebe.
I uvijek možete biti sigurni da ćete pokušati ponovo, ako ne uspijete.
Prestanite čekati. Imate manje za izgubiti nego što mislite.
7) Ogovarati nekoga.
Ako ništa drugo, zato jer je tračanje stvarno bez veze.
Ako ste razgovarali s više ljudi o tome što Hrvoje radi, ne bi li svima bilo bolje kada biste o tome porazgovarali i s Hrvojem? A ako ‘nije na vama’ da to napravite, onda očito ne biste ni trebali govoriti o Hrvoju ‘iza leđa’.
Koristite svoje vrijeme za produktivne razgovore. Više ćete obaviti i steći poštovanje.
8) Reći ‘da’ kada zapravo mislite ‘ne’.
Teško je odbiti molbu nekog kolege, prijatelja ili klijenta. Ali ponekad ‘ne’ ostavlja blaže posljedice nego što mislite. Većina ljudi će razumjeti, a ako ne razumiju, njihovo mišljenje vam ne bi trebalo biti previše važno.
Kada kažete ‘ne’, osjećate se loše u tom trenutku. Kada kažete ‘da’ nečemu što zapravo ne želite učiniti, osjećate se loše cijelo vrijeme ili barem onoliko koliko je potrebno da odradite to što od početka niste željeli napraviti.
