Odluke donosimo svakodnevno, ali rijetko kada razmišljamo o tome kako taj proces funkcionira i što sve utječe na naše odluke.
Kada donosimo neku odluku nismo niti svjesni koliko faktora u tom trenutku utječe na naš mozak. Problem je u tome što donošenje odluke traži mnogo truda. Kako bismo to izbjegli, idemo linijom manjeg otpora i obično biramo rješenje koje nam je već ponuđeno.
Kada je ponuda zaista velika događa se ista stvar – zatvorimo se i nismo u mogućnosti donijeti odluku. Tada često odaberemo bilo što, samo kako bismo već jednom završili cijeli taj proces.
To preopterećenje količinom mogućnosti koje su nam na raspolaganju tjera nas da tražimo najlakši put. Primjerice, kupci koji su već morali donijeti nekoliko odluka vjerojatno će odabrati ono osnovno što im se nudi, bilo da je u pitanju kupnja odijela ili automobila.
Zašto s vremenom donosimo sve lošije odluke?
Što više odluka u kratko vrijeme moramo donijeti mozak se više umara što rezultira time da prilikom donošenja sljedećih odluka manje razmišljamo o samoj odluci, te se priklanjamo 'sigurnijim' rješenjima koja od nas zahtijevaju manje truda nego kompleksne odluke.
Primjerice, sudac koji primi žalbu može odabrati manje rizičnu opciju odbijanja žalbe i zadržavanja zatvorenika iza rešetaka. Zapravo suci to uglavnom i čine kada moraju donositi mnogo odluka zaredom. Jedno zanimljivo istraživanje provedeno 2010 primjerice pokazuje da su suci bili skloniji usvajati žalbe rano ujutro i odmah nakon pauze za ručak. Kako je broj slučajeva rastao, šanse da se daljnje žalbe usvoje postajale su sve manje.
Dakle, naš dio mozga koji je zadužen za donošenje odluka funkcionira kao i mišići – što ga više treniramo postaje umorniji dok napokon ne odlučimo napraviti pauzu i zatim početi ispočetka.
Zašto bolje odluke donosimo ujutro?
Više odluka trebali bismo donositi ujutro. Tada je serotonin dovoljno visok da može smiriti naš mozak što znači da osjećamo manji strah od rizika i možemo donositi teže odluke.
Kasnije tijekom dana serotonin počinje opadati i ulazimo u fazu kada uopće ne želimo donositi odluke. Tijekom poslijepodneva obično odgađamo donošenje odluka i preferiramo neodlučnost ili pak potpuno izbjegavamo donošenje odluka.
Stoga se preporuča da sve velike i bitne odluke donosimo prije 11 sati prijepodne kad god je to moguće. Ako odluke morate donositi kasnije tijekom dana, najprije se preporuča napraviti kratku pauzu kako bi se mozak najprije odmorio.
Zašto odluke bolje donosimo na stranom jeziku?
Ovo zapravo ima smisla, iako na prvi pogled može zvučati iznenađujuće. Svi koji su učili barem jedan strani jezik kao odrasli vjerojatno su primijetili da emocionalni utjecaj rečenica izgovorenih na tom jeziku nije isti kao i kada ih izgovaramo na materinskom jeziku. Primjerice, psovke na stranom jeziku ne pružaju jednaku količinu srama kao i psovke izgovorene na materinskom jeziku.
Ovo je zapravo vrlo korisna informacija kada je u pitanju donošenje odluka – manja je šansa da ćemo upasti u emocionalnu zamku ili donijeti iracionalnu odluku ukoliko se prilikom donošenja odluke koristimo stranim jezikom.
Prazan želudac je loš, a pun mjehur dobar?
Osim mozga i drugi dijelovi tijela igraju veliku ulogu u donošenju odluka. Primjerice, donosimo li odluke kada smo gladni ili žedni, ta se potreba može prenijeti u područje donošenja odluka. Zbog toga se može dogoditi da od te odluke koju smo donijeli imamo veća očekivanja ili smo prilikom donošenja odluke više riskirali i željeli više.
Kako se želja prema nečemu može odraziti na naše donošenja odluka, isti efekt može izazvati i naša samokontrola. Konkretno, pun mjehur i želja da ga ispraznimo utječe na našu samokontrolu i kada je u pitanju donošenje odluka. Veća je šansa da ćemo odabrati manje rizičnu opciju i izbjeći impulzivno donošenje odluke u trenutku kada se moramo fizički kontrolirati.
Zagađen zrak je loš, a biljke u uredu potiču produktivnost. No čini se kako su čisti zrak i biljke važniji nego što mislimo. Jedna studija o količini CO2 u radnom prostoru pokazala je da s povećanjem CO2 opadaju i naše kognitivne sposobnosti. Što je CO2 viši, to više padaju i naše mentalne sposobnosti.
Jeste li znali da brojeve pohranjujemo u različitim dijelovima mozga ovisno o tome koliko su brojevi veliki? Veće brojeve tako pohranjujemo na desnoj, a manje na lijevoj strani. Neobično je što ljuljanje tijela s jedne na drugu stranu može utjecati na naše odluke kada pokušavamo procijeniti brojeve.
Naravno, to ne znači da će vas naginjanje na jednu stranu natjerati na donošenje neispravne odluke ili dovesti u pitanje vaše znanje, ali će na neki način ipak utjecati na vaše odluke.
Sažetak: Kako donositi bolje odluke?
1) Odluke donosite ujutro
Jutro je najbolje vrijeme za donošenje odluka. Ako odluke morate donositi poslijepodne, pokušajte prije toga kratko odspavati ili uzeti pauzu kako biste odmorili mozak.
2) Najprije jedite
Znate da nije dobro ići u trgovinu s praznim želucem, zar ne? Isto pravilo vrijedi i kada je u pitanju donošenje odluka. Ako smo gladni, trebali bismo to izbjegavati. Prije važnog sastanka ili telefonskog razgovora bilo bi dobro da nešto pojedete kako biste smanjili apetite po pitanju svojih očekivanja.
3) Smanjite izbor
Često se zadovoljimo ponuđenim ili dozvoljavamo drugima da donose odluke umjesto nas jer se nama ne da naprezati mozak. To je posebno čest slučaj kada moramo birati između više od dvije opcije. Svom mozgu možete pomoći tako što ćete isključiti ekstra opcije i birati između manje ponuđenih rješenja.
4) Otvorite prozor
Održavanje niske razine CO2 u domu ili na radnom mjestu važno je za sve kognitivne funkcije, a ne samo donošenje odluka. Dodavanje biljaka u prostor sigurno će vam pomoći ali prioritet bi svakako trebala biti cirkulacija svježeg zraka, posebno u prostorijama gdje boravi više ljudi.
5) Koristite strani jezik
Ako govorite barem jedan strani jezik može vam itekako koristiti, posebno kada ne želite da na vašu odluku utječu emocije. Pokušajte si situaciju objasniti na stranom jeziku i provjerite kako sada percipirate tu informaciju.
Izvor: Business Insider