Prema neslužbenim informacijama, najava mogućeg ukidanja plaćene pauze prerano je procurila u medije, no nije netočna.
Iako su se premijer Tihomir Orešković, prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović čudili informaciji o ukidanju plaćene polusatne pauze te uvođenju punih osam sati rada uz neplaćenu pauzu od jednog sata, najava mogućeg ukidanja plaćene pauze prerano je procurila u medije ali nije netočna, već su je krugovi bliski Vladi željeli pažljivije plasirati i razraditi, piše Jutarnji list.
Provedba ideje je neizbježna, kažu sugovornici Jutarnjeg lista: Hrvatska je rijetka europska zemlja u kojoj se stanka za ručak plaća kao dio radnog vremena. Većina država svojim radnim zakonodavstvom propisuje pravo na stanku nakon šest sati rada, ali ne propisuje da se ona mora i platiti. Radna zakonodavstva većine država EU propisuju radni tjedan od 40 sati i pravo na stanku, no dobar dio zemalja ima mogućnost kolektivnim ugovorima skratiti radni tjedan (u Švedskoj dio poslodavaca propisuje šestosatno radno vrijeme), kao i plaćanje stanke (u Danskoj to čini dobar dio poslodavaca). Iskustva pokazuju da kraće radno vrijeme dovodi do povećanja produktivnosti radnika, većeg zapošljavanja te olakšava usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
Rasprava o ukidanju plaćene pauze podrazumijeva da će i ova Vlada razmatrati promjene Zakona o radu. A to se pitanje do sada potezalo baš kod svake izmjene radnog zakonodavstva.
"Bio bi to korak prema ispunjenju dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca da se plaćena stanka izbaci iz radnog vremena, čime Vlada pokazuje da joj nije stalo do radnika, nego kapitala i poslodavaca", izjavio je bivši ministar rada Mirando Mrsić, koji je tijekom izmjene ZOR-a prije tri godine odbio ukinuti plaćenu pauzu uz objašnjenje kako se 'pri izmjenama moramo voditi i našim naslijeđem, onime što je kod nas uobičajeno i uvriježeno'.
Sindikalni čelnici ovu su najavu dočekali mirno. No, podsjetili su da je to pokušaj skretanja interesa s glavne teme - povećanja plaća u javnom i državnom sektoru za šest posto, što zaposlenicima jamči potpisani sporazum.
