Zahtjevan posao sam po sebi ne ugrožava zdravlje. Ali zahtjevan posao u kombinaciji sa šefom koji obožava mikromenadžment može vam uzeti godine života.
Tako barem tvrdi novo istraživanje Kelley poslovne škole na sveučilištu Indiana koje je tijekom sedam godina proučavalo više od 2300 ispitanika u njihovim šezdesetim godinama.
Rezultati istraživanja pokazali su da ljudi na visoko zahtjevnim poslovima s malom razinom slobode u obavljanju posla imali 15.4% veći rizik od smrti tijekom sedmogodišnjeg istraživanja, u usporedbi s ljudima koji su radili manje zahtjevne poslove. U međuvremenu, ljudi na visoko zahtjevnim poslovima koji su imali i veći stupanj slobode prilikom obavljanja posla imali su 34% manji rizik od smrti u uspredbi s ispitanicima koji su radili manje zahtjevne poslove.
„Ovi rezultati ukazuju da stresni poslovi imaju očite negativne posljedice na zdravlje zaposlenika kada dolaze u kombinaciji s niskim stupnjem slobode donošenja odluka, dok stresni poslovi zapravo mogu pozitivno utjecati na zdravlje zaposlenika ako dolaze u kombinaciji sa većom slobodom donošenja odluka“, objašnjava autor istraživanja Erik Gonzalez-Mule.
Dok brojna istraživanja potvrđuju da mogućnost fleksibilnog rada čini dobro sreći i produktivnosti zaposlenika, ovo istraživanje ide korak dalje i sugerira da zaposlenici koji sami postavljaju ciljeve i raspored obavljanja aktivnosti mogu produljiti svoj životni vijek.
Ljudima u stresnom radnom okruženju podložnom mikromenadžmentu teže je nego onima koji imaju pravo na vlastite uvjete, što također može dovesti do razvijanja nezdravih obrazaca ponašanja, prejedanja i stresa – alternativno, oni koji imaju veću kontrolu nad svojim poslom stres doživljavaju kao izvor dodatne energije, tvrde autori istraživanja.
Četvrtina sudionika istraživanja koji su u periodu istraživanja preminuli radili su izravno s klijentima, a 32% obavljalo je manufakturne poslove koji ne ostavljaju previše prostora za uvođenje fleksibilnog načina rada.
Glavni uzrok smrti ovih ispitanika bio je karcionom. Istraživanje je uzelo u obzir i demografski te socijalno ekonomski status ispitanika.
Istraživači su proučavali pojedince koji su završili srednju školu 1957. godine, te one koji su između 2004. i 2011. godine još uvijek bili u radnom odnosu– dakle, istraživali su se uvjeti rada ispitanika u 60-ima godinama života.
Buduća istraživanja mogu pratiti ljude u ranim fazama karijere i utvrditi mogu li se mlađi zaposlenici bolje nositi sa zahtjevnim poslovima u kojima imaju nisku mogućnost kontrole ili ovakav način rada ima dugoročne negativne posljedice, zaključuju istraživači.
