Niste zadovoljni? Svakodnevna vježba od 10 do 30 sekundi dovoljna je da vaš mozak usvoji pozitivan način razmišljanja.
Do tog otkrića došao je klinički psiholog Rick Hanson, koji u svojoj knjizi "Hardwiring Happines: The New Brain Science of Contentment, Calm, and Confidence" objašnjava kako su ljudi evolucijski skloni pridavati veću pažnju negativnim stvarima u životu.
Naime, naš opstanak ovisi o trenutnom uočavanju životnih prijetnji i brzim reakcijama. Loša iskustva bolje pamtimo jer ih doživljavamo kao važne lekcije koje će nam pomoći da opstanemo. Iz tog razloga, u našim se mozgovima krije dugačak popis negativnih iskustava kojih se s lakoćom prisjećamo, dok dobra iskustva brzo zaboravljamo.
Hanson se poziva na istraživanje prema kojem na svaku negativnu interakciju mora doći pet pozitivnih, kako bi se veza mogla smatrati kvalitetnom. Drugim riječima, vjerojatno nećete voljeti svog šefa, ako vas nije pohvalio pet puta više nego što vas je kritizirao!
Čitajući ove retke vjerojatno upravo sada prizivate u sjećanje šefa koji je davao više kritika nego pohvala. Vidite? Čak i u ovoj situaciji vaš mozak bez problema 'vadi' iz sjećanja događaj koji vas i danas podjednako ljuti kao nekad (unatoč činjenici da ste tada možda imali kvalitetan odnos s ostalim kolegama)!
Ovakvih je primjera mnogo ali ukratko, programirani smo tako da nas je lakše uzrujati zbog negativnog iskustva koje se dogodilo prije nekoliko godina (i na koje je mozak stavio oznaku 'Ovo je važno!'), nego što nas je lako usrećiti pozitivnim stvarima.
Dobra je vijest što je mozak, unatoč svojoj sklonosti negativnom, fleksibilan. To znači da ga lako možete reprogramirati i dovesti u vedro stanje. Svakodnevno uzmite 10 do 30 sekundi kako biste ste fokusirali na to koliko se dobro osjećate kada doživljavate male užitke. Zamišljajte konkretne situacije.
To može biti nešto poput razgovora s vašom djecom ili osjećaj zadovoljstva koji proizlazi iz činjenice da ste završili neki posao. Ovom vježbom mozgu pomažete da poruku: 'Ovo je važno!' više povezuje s pozitivnim iskustvima, a manje s negativnim.
Na ovaj način mozak privikavate na vedrije stanje. Ili, kako Hanson objašnjava: "Postoje i određene pozitivne vrste iskustava koja se odnose na ključne stvari u našem životu. Primjerice, iskustvo relaksacije, mira i osjećaja zaštite izravno se odnose na pitanje sigurnosti. Ako uvijek iznova aktualiziramo osjećaj mira, lakše ćemo se nositi s negativnim situacijama, jer naš mozak više neće reagirati na njih u tolikoj mjeri. Treniramo li redovito osjećaje poput zahvalnosti, razdraganosti i postignuća, lakše se nosimo s osjećajima gubitka, prijetnje ili razočaranja."
Pogledate li oko sebe, vjerojatno ćete primjetiti da najsretniji ljudi nisu oni koji imaju malo problema, već oni koji znaju uživati u bilo čemu što im se u tom trenutku događa.
Čini se da su ti ljudi 'prirodno sretni', ali zapravo je samo riječ o tome da su svoj mozak nesvjesno programirali da funkcionira na ovaj način.
Istu stvar možete učiti i sami, a to je već dobar razlog za veselje. I prva vježba za vaš mozak :)