Smiješno je kako se žalimo da imamo premalo vremena, a zatim sami sebi postavljamo prioritete kao da imamo svo vrijeme ovoga svijeta.
Znate li koliko ste dana u tjednu stvarno produktivni?
Ljudi u prosjeku rade 45 sati tjedno, ali smatraju da od toga 17 sati nije produktivno.
Svi možemo učiniti više, ali opet, nitko od nas ne želi biti radoholičar.
Bilo bi odlično da možemo ostvariti ravnotežu, ali kako?
Tim Ferriss, autor bestselera "The 4-Hour Workweek", nudi sljedeće savjete:
1) Upravljajte svojim raspoloženjem
Većina sustava produktivnosti potiče 'robotsko ponašanje', a pritom zaboravljaju ogromnu snagu osjećaja.
Započnete li dan smireno, lakše je dobro obaviti posao i zadržati koncentraciju.
S druge strane, kada smo od jutra izloženi zvonjavi telefona i e-mailu, nastaje uzbuna i ostatak dana provodimo reagirajući.
To znači da prestajemo biti pokretači posla koji jasno određuju prioritete i da samo pasivno reagiramo na sve što 'bace' na nas, bilo to važno ili potpuno nevažno.
"Prvih 80 do 90 minuta nastojim maksimalno mirovati. Smatram da je rutina nužna kako bih postigao kontrolu i izbjegao reaktivno ponašanje te smanjio anksioznost. Odnosno, povećao produktivnost", kaže Tim Ferris.
Istraživanja potvrđuju da početak radnog dana ima ogroman efekt na produktivnost: kada smo loše raspoloženi skloni smo odgađanju obaveza.
S druge strane, sreća povećava produktivnost i čini nas uspješnijima. Tako je, primjerice, dokazano da liječnici koji su dobre volje prije postavljanja dijagnoze pokazuju triput veću inteligenciju i kreativnost, dok liječnici u neutralnom stanju 19 puta brže postavljaju dobru dijagnozu. Optimistični prodavači uspješniji su od svojih pesimističnih kolega za 56 posto. Sretni studenti uspješnije rješavaju matematičke zadatke od svojih neutralnih kolega. Čini se kako je naš mozak vrlo usko povezuje dobro raspoloženje i kvalitetu izvedbe pa tako dajemo najbolje od sebe kada smo pozitivni, a ne neutralni ili negativni.
Stoga, promislite malo manje o svom poslu, a malo više o svom raspoloženju.
2) Ne provjeravajte e-mail ujutro
Za neke ljude nezamislivo je započeti dan provjeravanjem elektroničke pošte ili novih objava na društvenim mrežama.
Zanimljivo, u anketiranju vrlo produktivnih ljudi otkriveno je kako njihova jutarnja rutina ne uključuje ovakve radnje.
Zašto je e-mail ujutro tako strašna greška? Zbog toga jer se na taj način podešavamo na reagiranje.
Ne planiramo dan, ne radimo prioritete, već dozvoljavamo osobama u našem inboxu da određuju dinamiku našeg radnog dana.
"Kad god je moguće, ne provjeravajte e-mail barem prvih sat ili dva na poslu. Nekima je to teško zamisliti, pitaju se kako bi to bilo moguće jer trebaju te informacije kako bi mogli nastaviti raditi na svojim prioritetnim zadacima. Ipak, iznenadilo bi vas koliko često to nije slučaj! Možda vam je e-mail potreban da biste taj zadatak završili 100 posto. Međutim, i bez toga možete samostalno odraditi 80 do 90 posto, bez da pritom vaš mozak eksplodira od količine informacija i napadaja panike", kaže Tim Ferris.
Istraživanja pokazuju da email:
- Unosi stres
- Čini nas manje komunikativnima i manje kooperativnima
- Može postati veća ovisnost od alkohola i cigareta
- Četa provjera e-maila ekvivalentna je padu vašeg kvocijenta inteligencije za 10 bodova
Je li to stvarno način kako želite započeti svoj dan?
Ako nije, onda znate što vam je činiti. A sada idemo na ono najvažnije: Što biste doista trebali činiti?
3) Prije nego što nešto poželite učiniti brže, zapitajte se trebate li to učiniti uopće
Svi se pitaju "Zašto je tako nemoguće sve obaviti?" ali odgovor je zadivljujuće jednostavan:
Previše je toga.
Želite biti produktivniji? Nemojte se zamarati time kako nešto uspješno obaviti, ako se prije toga niste zapitali "Trebam li to uopće napraviti?"
"Samo zato što nešto radite dobro, ne znači da je to nešto važno. Mislim da je jedan od najčešćih problema savjet da stvari treba obaviti brzo. Većina stvari koje su ljudi u stanju brzo obaviti uopće nisu trebale biti obavljene", kaže Tim.
Smiješno je kako se žalimo da imamo premalo vremena, a zatim sami sebi postavljamo prioritete kao da imamo svo vrijeme ovoga svijeta. Umjesto toga, radite ono što je važno..i ne puno povrh toga.
Je li to izvedivo u praksi? Istraživanja pokazuju da CEO-i ne obave puno toga gomilanjem radnih sati, već mudrim planiranjem.
Ok. Počistili ste radno mjesto. Odbacili ste praksu provjeravanja e-pošte odmah ujutro i znate svoje prioritete. Što sad?
Sada preostaje poraditi na najvažnijem a to je zadržavanje fokusa.
4) Fokus nije ništa više od uklanjanja onoga što vas ometa
Ed Hallowell, bivši profesor na Harvard Medical School, smatra da nam je svima kulturološki usađen 'poremećaj deficita pažnje'.
Je li moderan život trajno oštetio našu sposobnost zadržavanja pažnje?
Ne. Samo imamo na raspolaganju puno lako dostupnih i zabavnih stvari.
Rješenje leži u izolaciji od svega toga.
"Ograničite sami sebi mogućnost odgađanja. Koncentracija nije nešto čarobno. Naprosto se radi o tome da se morate izolirati u sobu, zajedno sa zadatkom na kojem radite, i zatvoriti vrata. To je sve."
Lako je to reći, ali kada vas kolega prekine pitanjem, a šef svakih sat vremena dolazi s novim zadatkom, čini se da cijela priča pada u vodu.
Zato je bitan sljedeći korak..
5) Razradite osobni sustav
Postoji mnogo nevjerojatno produktivnih ljudi. To su ljudi iz čijih usta nikada nećete čuti: "Ne znam kako mi to polazi za rukom, krenem i nadam se najboljem."
Nitko.
Tajna leži u rutini: produktivni ljudi imaju rutinu. Nije bitno kakvu vrstu rutine.
"Definiranje rutine efikasnije je od oslanjanja na samodisciplinu. Samodisciplina je precijenjena", kaže Tim. "Dozvoliti sebi mogućnost da radite ono što niste planirali jako vas oslabljuje. Ohrabrujem ljude da razvijaju rutinu na način da donose odluke samo vezano uz najkreativnija područja njihovog posla ili svoje jedinstvene talente."
Pogledajte najveće svjetske genijalce. Svaki od njih imao je rutinu koja je za njega funkcionirala.
Kako to postići?
Vodite se načelom 80/20 i promislite o sljedećem:
- Koje korisne aktivnosti su ključne kako biste ostvarili uspjeh?
- Koje korisne aktivnosti u potpunosti potiču vašu produktivnost?
Reorganizirajte svoj raspored tako da radite više stvari koje se odnose na prvo pitanje te da uklonite ono što ste naveli pod drugim pitanjem, što je više moguće.
6) Definirajte svoje ciljeve noć ranije
Potrudite se definirati što vam je važno prije nego što dan počne i prije nego što se nađete na meti svog inboxa ili drugih stvari koje vas lako mogu odvesti u potpuno drugom smjeru.
Definirajte jednu ili dvije ključne stvari kojima želite posvetiti sutrašnji dan.
U tome će vam jako pomoći zapisivanje obaveza. Dodatna prednost takve prakse su smanjenje anksioznosti i mirna večer.
I zapamtite…iako produktivnost zvuči kao neka mehanička osobina, tajna uspješnog raspolaganja vremenom leži u osjećajima.
Izvor: time.com
