Upoznajte jednostavnu 50-30-20 metodu.
Ovih dana razmišljamo o novcu iz perspektive negativnih ekonomskih očekivanja i recesije uslijed okolnosti koje je izazvala pandemija COVID-19 virusa.
Osobne financije brojnih građana bit će pogođene u svojoj osnovi, a to je prihod koji se ostvaruje od rada, od najma, ulaganja na financijskim tržištima itd. Dodatno ograničenja u kretanju ljudi i potrošnji posebno u djelu koji se odnosi na većinu želja, izravno utječe na osnovne mehanizme ponude i potražnje. Potrošnja se svela na osnovne potrebe; režije, hranu i tek manji dio želja, objavio je Journal.
Pravi je trenutak da razmislimo znamo li dovoljno o osobnim financijama i jesmo li do sad koristili strukturirane mehanizme upravljanja vlastitim novcem. U svojoj suštini, osnove upravljanja vlastitim novcem odnose se na to kako raspolažemo novcem kojeg imamo, kako ga koristimo i usmjeravamo. Jesmo li ikad napravili vlastiti životni financijski plan? Jesmo li postavili mjesečni financijski plan, pratimo li ga kako se izvršava i sl.?
Dobra je vijest da nikada nije kasno započeti strukturirano „voditi“ osobne financije, a što ranije započnemo, veća je vjerojatnost da ćemo ispuniti i životni financijski plan na način koji nam osigurava mirnija recesijska razdoblja i pripremu za mirovinu.
Kako napraviti mjesečni plan troškova?
Mjesečni financijski plan ili „budget“ je način na koji možemo rasporediti prihode i odabrati kako trošiti svoju „plaću“ jer ako stvari prepustimo stihiji vrlo skoro naše želje zagospodare našim potrebama, a onda i našom plaćom pa se dogodi da mjesec postane prekratak, mi prezaduženi i bez novih mogućnosti koje smo unaprijed ograničili. Kvalitetno upravljanje novcem pripada u osnovnu preventivu i održavanje osobnog financijskog „zdravlja“, a da bi nečime mogli i upravljati važno je poznavati i vlastite potrebe i želje te uskladiti navike s mogućnostima vlastitih prihoda.
Razmislite o svojim prihodima kao o torti koju treba podijeliti na tri dijela. Svaki dio neće biti iste veličine; prvi dio je za potrebe, drugi dio je za želje, a treći za štednju. Svjetski stručnjaci iz područja osobnih financija savjetuju koncept 50% – 30% – 20%, što bi značilo da prihode rasporedimo prema slijedećem modelu:
50 % potrebe: Ovisno o tome koliko zarađujete, najveći dio plaće, dakle 50 %, trebalo bi rasporediti na zadovoljenje mjesečnih potreba kao što je trošak stanovanja, režija, prehrane, putovanja na posao, automobil…
30 % želje: Slijedećih 30 % odnosi se na dio želja, povećanja kvalitete života kao što su: putovanja, dodatno obrazovanje, restorani, bolja odjeća, luksuzniji automobil. Znači ako trošak zadovoljavajućeg automobila iznosi npr. 1.000 kn, a mi vozimo automobil koji nas košta 1.500 kuna, 1.000 kuna raspoređujemo u budget potreba, a 500 u budget želja).
20 % štednja: Neizostavni dio svakog dobrog planiranja u osobnim financijama je štednja. Štednja nikada nije sama sebi svrha, ona je ustvari odgođena potrošnja ili, kako često volimo kazati, buduća investicija. Na planu osobnih financija dobro je uz pravilo 20 % od plaće za štednju, imati i cilj/svrhu te iznos štednje koju u nekom periodu želimo ostvariti. Primjer: prva svrha štednje neka bude npr. 5.000 kn, a odnosi se na fond za iznenadne okolnosti. Npr. kvar automobila, popravak mobitela i sl., a drugi cilj štednje je stvoriti financijski „buffer“ za lakše preživljavanje u slučaju npr. gubitka ili promjene posla. Preporuka je stvoriti budžet koji bi nam omogućio funkcioniranje tijekom šest mjeseci u kojima nemamo nikakve prihode.
Ovaj dio danas je aktualniji nego ikada jer se nalazimo u vremenu kada će brojni biti prisiljeni posegnuti za zalihama i koristiti vlastitu štednju kako bi se financijski održali tijekom vremena smanjenih prihoda. Vjerujemo da će i ova recesija imati svoj vijek trajanja nakon čega slijedi oporavak, a tada ćemo ponovno uspostaviti novi budžet za „crne dane“.
Sljedeća dimenzija štednje odnosi se na planiranje ulaganja. Nakon što smo u osobnom financijskom planu osigurali budžet za iznenadne oklnosti i budžet za „preživljavanje“, ostatak štednje usmjeravamo u ulaganja. Ulaganja su, pojednostavljeno rečeno, korištenje vlastite štednje u svrhu ostvarivanja dobitka u budućnosti iz osnova ulaganja a to su npr najam, kamate, prinosi, dividende i sl.
Kako tehnički izraditi svoj mjesečni budžet?
Nekoliko je mogućnosti vođenja mjesečnog financijskog plana, od običnog papira i olovke, excel tablica, do besplatnih aplikacija koje ćete jednostavno pronaći na internetu (napomena dosta ih je prilagođeno za američko tržište te sadrže poreze i podrazumijevaju bruto prihode te nisu primjenjive upotpunosti kod nas), a svakako provjerite možda i vaša banka nudi mogućnost osobnog financijskog planera putem internet bankarstva.
Uglavnom, započnite tako da uzmete nekoliko izvadaka vašeg tekućeg računa, provjerite i definirajte prihode prema kategorijama te pregledajte troškove.
Utvrdite troškove te svaku kategoriju prilagodite vašim navikama i stilu života.
Odvojite fiksne i varijabilne troškove. Dakle, fiksni troškovi su oni koji su nužni za osnovne životne potrebe. Varijabilni troškovi su želje i svaku podkategoriju analizirajte, a ukoliko ste u dugovima, ovo je upravo kategorija koju možete prilagođavati kako biste, primjerice, što prije otplatili tzv. toksične dugove, prekomjerno kratkoročno zaduživanje uz visoku kamatnu stopu, dug prijateljima, obitelji i sl.
Problem nastaje ako dugovi zadiru u budžet koji se odnosi na fiksne troškove i njih je nešto teže smanjiti jer se radi o osnovnim životnim potrebama. Financijski problemi upravo nastaju kad vlastita primanja pod pritiskom dugova ne ostavljaju mogućnost zadovoljenja osnovnih potreba.
Također, ako vaši fiksni troškovi duboko zadiru u varijabilne, promislite ima li načina da povećate prihode?
Pri izradi plana svakako odredite koji je vaš cilj i što želite ostvariti u financijskom upravljanju novcem. I sad je vrijeme da napravite plan. Kako se okolnosti u životu mijenjanju, svoj plan kontinuirano prilagođavajte vlastitim mogućnostima i željama, mijenjajte podkategorije, unesite vlastite podkategorije troškova, ali i prihoda.
Svaki plan zahtijeva praćenje izvršenja. Na kraju mjeseca unesite stvarne troškove i analizirajte kako i koliko trošite te isto usporedite s planom. Ponovno prilagodite vlastiti plan sljedeći mjesec ukoliko je potrebno.
Proces izrade osobnog budžeta u početku izgleda kao nepotrebna gnjavaža, ali već nakon nekoliko mjeseci s lakoćom ćete pratiti i sve prihode i troškove.
I ono najvažnije, upravljajte svojim novcem, ali pritom ne zaboravite i živjeti i naravno ne zaboravite donirati. Iz koje je kategorije donacija? Može u želje, a može i u štednju ili recimo pola-pola. Želimo Vam puno uspjeha u kreiranju i ostvarenju vašeg osobnog financijskog plana!
Izvor: Journal
