U okviru prošlotjednog webinara, odvjetnik Marko Borsky odgovorio je na pitanja tražitelja posla, zaposlenih, ali i poslodavaca.
Nastavljamo sa pregledom pravnih savjeta i odgovora na vaša pitanja, dok prethodni dio možete pronaći u ovom članku.
Što je s djelatnicima koji zbog prestanka međugradskog prijevoza ne mogu doći na posao, pitanje je jednog poslodavca, a savjet pravnika glasi da poslodavac organizira prijevoz, iako to nije pravni lijek već savjet.
Pojavilo se i pitanje vezano uz mogućnost zadržavanja obiteljske mirovine nakon sklapanja ugovora o radu. Zakon je u tom smislu poprilično jasan jer je primanje mirovine moguće do 26. godine života primatelja, pojasnio je pravnik Marko Borsky. Ako osoba sklopi ugovor o djelu sa poslodavcem prije isteka mirovine, automatski se ukida primanje mirovine tj. nije moguće primanje obje naknade.
Dosta zaposlenika brine pitanje o primanju naknade za javni prijevoz tijekom rada od kuće. Odgovor pravnika je kako, u načelu, poslodavac nije dužan snositi taj trošak te je u konačnici stvar dobre volje poslodavca hoće li radniku i dalje isplaćivati naknadu za javni prijevoz u periodu dok je organiziran rad od kuće.
Na pitanje što ukoliko radnik ne pristaje na smanjenje plaće odnosno ne želi potpisati novi ugovor, pravnik odgovara da postoje dvije opcije – radnik ne potpisuje aneks o smanjenju plaće i poslodavac ostavlja radnika na istoj plaći, odnosno prema prethodnom ugovoru, a druga solucija je da poslodavac otkaže postojeći ugovor o radu, a radniku dostavi prijedlog novog ugovora. Ako radnik odbije ponuđeni ugovor onda se to smatra otkazom ugovora o radu.
Ukoliko je tvrtka uslijed pandemije donijela odluku o korištenju kolektivnog godišnjeg odmora te je isti već održan u travnju, može li poslodavac proglasiti novi kolektivni godišnji odmor za ljeto? Odnosno, treba li poslodavac pitati djelatnike za mišljenje/želje kad je riječ o terminu novog kolektivnog? Pravnik odgovara da većina poslodavaca nastoji izaći u susret svojim radnicima po pitanju kolektivnih godišnjih, no postoje prakse odnosno djelatnosti koje svoje kolektivne godišnje odmore održavaju u unaprijed definiranim razdobljima (npr. sudovi ne rade u kolovozu te im je za tada zakazan kolektivni godišnji).
Javio nam se i zaposlenik koji je dobio sporazumni otkaz no poslodavac mu ne pruža na uvid taj isti dokument. Zanima ga ima li pravo inzistirati na uvidu u dokument prije ikakvog potpisivanja? Pravnik tvrdi kako svaki zaposlenik ima pravo uzeti određeno vrijeme kako bi proučio dokument, a ujedno može donijeti svoj prijedlog sporazuma.
Pojavilo se i zanimljivo pitanje o tome smije li poslodavac odrediti različitu plaću za istu radnu poziciju, no u različitim gradovima? U načelu, svi ljudi imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad te ovakvo postupanje nije sukladno zakonu, tvrdi pravnik. No, potrebno je dublje ući u tematiku te vidjeti zbog čega poslodavac isplaćuje nejednake plaće. Ako ne postoje jasni i pravovaljani razlozi za isplatu različitih iznosa, onda je u pitanju diskriminacija.
Gledatelji webinara tražili su i detaljno pojašnjenje pojma mobbing. Sudska praksa mobbing definira kao uznemiravanje na radnom mjestu koje traje duže vrijeme, odnosno barem 6 mjeseci u kontinuitetu. Konkretnije, mobbing nije 'samo' jedan uznemiravajući događaj. Također, mobbing možemo iskusiti i od strane naših kolega, a ne samo nadređenih osoba, kao što se to često smatra.
Mobbing nije samo verbalno vrijeđanje već i ignoriranje ili davanje radnih zadataka koji su debelo ispod razine znanja radnika ili, s druge strane, preteški poslovi gledajući iskustvo ili obrazovanje radnika.
Pojavilo se i zanimljivo pitanje gledateljice koja se nalazi u drugom stanju te zbog svoje dijagnoze mora otvoriti komplikacije te sada strahuje od uručivanja otkaza. U tom slučaju je odgovor pravnika posve jasan - čim osoba svom poslodavcu dostavi doznaku liječnika o komplikacijama u trudnoći, osoba postaje zakonom zaštićena i poslodavac nema nikakvu mogućnost uručivanja otkaza.
Sva pravna pitanja i odgovore na iste možete potražiti na održanom webinaru.
