Deloitteovo istraživanje otkrilo je da je 77 % ljudi prijavilo osjećaj burnouta na svom trenutačnom položaju.
Trenutačno je burnout dosegao najviši nivo ikada. Mnogi su pod stresom i frustrirani – ako se tako osjećate, niste sami. Deloitteovo istraživanje otkrilo je da je 77 % ljudi prijavilo osjećaj burnouta na svom trenutačnom položaju. Postoji nekoliko načina na koje se možete pokušati zaštititi od njega, ali nažalost, većina ih ljudi otkrije kad već bude prekasno. Donosimo 3 savjeta koji će pomoći onima koji ne znaju kako skupiti hrabrosti za razgovor sa šefom, a savjete nam je dala i komunikacijska stručnjakinja Krešimira Rendulić, direktorica tvrtke Prorsus komunikacije, piše women in adria.
Organizirajte sastanak te “jedan na jedan” obavite razgovor sa šefom i podijelite svoje rezultate
Morate upamtiti da, ako ste se jednom opekli i dotakli dno, ne znači da niste sposobni raditi svoj posao. To samo znači da vam je potrebna mala pomoć i podrška. I vaš je menadžer ljudsko biće i možda prolazi kroz slične borbe i trebali bi biti upoznati s pojmom burnouta i krizama koje trenutačno pogađaju svako radno mjesto u svakoj industriji.
Vaš prvi korak trebao bi biti sastanak s vašim menadžerom. “Šef treba znati temu sastanka, a djelatnik što od šefa želi zatražiti i na račun čega”, rekla je Krešimira.
U mnogim slučajevima najveću štetu nanose nam očekivanja koja sami sebi postavljamo. Na primjer, vaš upravitelj mogao bi biti potpuno nesvjestan da većinu noći radite do kasnih sati. Kad vam šef pošalje e-mail tijekom kasnih noćnih sati, možda ne očekuje vaš odgovor odmah, već tijekom radnog vremena. Na sastanku biste mogli saznati više o očekivanjima koja polažete na sebe.
Ako, na primjer, želite razgovarati o povišici, trebate se osvrnuti na razdoblje od prošlog dobitka povišice. Svatko “treba istaknuti što je u tom razdoblju radio, naglasiti svoja najveća postignuća i napomenuti je li u međuvremenu stekao neka znanja, formalno ili neformalno”, savjetovala je Krešimira.
Dobro je i naglasiti poslove koje ste odradili da za to možda nitko ne zna. “Djelatnik treba reći i odrađuje li neke zadatke koji prvobitno nisu dogovoreni, primjerice, ako je preuzeo dio posla kolege koji je dulje vrijeme na bolovanju ili nekoga tko je otišao u mirovinu. Na kraju treba istaknuti što tvrtki može pružiti u nadolazećem razdoblju.”
Budite iskreni
Morate biti jasni i iskreni u vezi svojih svakodnevnih izazova, ali ne želite izgledati kao netko tko se stalno žali i krivi druge. Ako kažete svojem menadžeru da zbog količine posla koju vam je dao osjećate burnout, mogli biste i njega dovesti u istu situaciju.
Umjesto da upadnete u zamku igre krivice, to bi trebali vidjeti kao priliku da pitate svojeg menadžera za pomoć i da želite biti dio rješenja. Svojom iskrenošću možete otključati pristup suradnje koji omogućuje vama i vašem menadžeru da idete prema istom cilju.
“Cilj treba biti jasno određen, mjerljiv, dostižan, realan i vremenski definiran. Dakle, ako je tema sastanka željena povišica, djelatnik svakako treba znati koliku plaću želi u kojem roku, te je li to u skladu s politikom plaća u tvrtki”, rekla nam je Krešimira. Naglasila je kako sve više tvrtki u realnom sektoru ima sustav jasno definiranih radnih mjesta i plaća za zaposlenike na tim mjestima. Zbog toga, morate istražiti je li vaša željena plaća u skladu s politikom plaća.
“Što je više zadataka koje djelatnik može samostalno obaviti, to je njegova odgovornost veća i osigurava mu veću plaću. Osim što željena plaća treba biti moguća sistematizacijom, djelatnik koji ide na sastanak s nadređenim o tome, treba biti svjestan okolnosti u kojima se tvrtka nalazi, tj. posluje li dobro ili se bori za svoj opstanak na tržištu”, rekla nam je komunikacijska stručnjakinja.
Prakticirajte aktivno slušanje
Ako oni od kojih tražimo smjernice ne poslušaju i ne odgovore na naš zahtjev, možemo se osjećati odbijeno. U okruženju u kojem se osjećamo kao da nas nitko ne sluša, osjećamo se manje ispunjeno i kao da posao koji radimo ima manje značenje ili da ljudi oko nas ne mare za nas. No to je dvosmjerna ulica, a aktivno slušanje vitalna je vještina za sve u organizaciji. Kao zaposlenik, također imate odgovornost pokazati svom menadžeru da aktivno slušate sve što vam govori.
Velik je dio aktivnog slušanja razumijevanje druge osobe s uslužnim načinom razmišljanja. Također, može vam pomoći da steknete objektivan uvid u svoju situaciju. Na primjer, aktivno slušanje u razgovorima sa šefom pomoći će u uspostavljanju odnosa povjerenja, razumijevanja i jedinstvenog stajališta koje izazove može pretvoriti u prilike.
Nekima je razgovor sa šefom u kojem će nešto zatražiti, neugodan ili ga se čak plaše. Stručnjaci za ljudske potencijale imaju savjete kako se u takvim situacijama osloboditi neželjenih emocija ili ih bar smanjiti na minimum, a savjet Krešimire je komunikacijski: „Ako osoba s drugom treba nešto riješiti, komunikacija je nužna.“
“Naime, mnogi djelatnici imaju određena očekivanja od nadređenih, ali govore: „Valjda šef zna koliko i kako radim“. Ovdje, baš kao i u mnogim drugim odnosima, nema prostora za pretpostavke. Djelatnik sa šefom treba moći i znati razgovarati. Kako bi ta komunikacija bila što učinkovitija, za nju se treba pripremiti te znati što ako odgovor bude drugačiji od željenog, zaključila je Krešimira, “djelatnik treba znati je li spreman pristati na povišicu manju od tražene ili prihvatiti neku drugu povlasticu poput većeg broja slobodnih dana ili korištenja službenog automobila. Može i sam šefu ponuditi dvije opcije. Time si otvara mogućnost da lakše dođe do jednog od željenih ciljeva.”
Izvor: women in adria
