Organizacijski psiholog Skip Bowman specijalist je za 'uklanjanje toksičnih ljudi iz tvrtki', a na ovogodišnjim HR Daysima otkrio nam je osnovna načela preoblikovanja poslovanja uz pomoć growth mindseta.
Baš kao što je to slučaj s prvim simpatijama, prijateljima ili poslovima (i šefovima!), tako se i prva predavanja na konferencijama jako dobro pamte. Ona na neki način određuju ton i smjer kojim će ostatak dana krenuti. Čast 'određivanja tona' nedavno održane Hr days konferencije, koja se nakon godine i dana izbivanja vratila u Rovinj, pripala je Skipu Bowmanu, vodećem europskom stručnjaku za growth mindset, razvoj leadershipa i organizacijske promjene.
Koliko je bitna psihološka sigurnost?
Svoje predavanje Skip je otvorio isticanjem uloge psihološke sigurnosti čiju vrijednost je spoznao zarana, još dok je u rodnoj Australiji radio kao instruktor ronjenja.
„Bilo je to poprilično davno, prije tridesetak godina otprilike, kada sam jednog turista poveo u istraživanje morskih dubina. Znate, dok ronite ne čujete previše toga izuzev vlastitog disanja i niste u prilici komunicirati s drugim osobama. Osim rukama i nogama, dakako. Također, ako do vas dopre neki zvuk iz okoline, primjerice glasanje kitova, gotovo je nemoguće odrediti koliko su daleko. Ili blizu. To zna biti neugodno. Stoga je iznimno važno vjerovati osobi s kojom se nalazite dok se nalazite pod vodom. U toj konkretnoj situaciji nismo vidjeli kitove, ali smo zato naletjeli na morskog psa što je, očekivano, mog partnera u potpunosti prestravilo. Ipak, pogledom u njegove oči i davanjem do znanja da sam 'ovdje', što je kod njega stvorilo osjećaj sigurnosti, uspio sam ga dovoljno umiriti kako bismo došli do površine“, ispričao je Skip i dodao kako vrijednost psihološke sigurnosti prepoznajemo ne samo u svakodnevnom životu nego i u poslovnim sredinama.
Kako pojašnjava, u organizacijama koje su umješne u integriranju psihološke stabilnosti u samu srž korporativne kulture u pravilu rade zaposlenici koji rade stvari za koje nisu znali da su sposobni.
„Takav oblik sigurnosti daje nam samopouzdanje da otvoreno razgovaramo o načinjenim pogreškama“, ističe Skip i navodi kako kirurzi koji rade u sigurnim okruženjima prijavljuju veći broj pogrešaka nastalih tijekom operativnih zahvata, što u konačnici dovodi i do većeg broja spašenih života u tom postoperativnom periodu. „To ne znači da ti kirurzi češće griješe ili lošije rade svoj posao od njihovih kolega koji rjeđe priznaju načinjene propuste. Upravo suprotno. Greške se događaju, to nije sporno, a u tom poslu ih je važno priznati i riješiti na vrijeme“, navodi.
'Efekt toksičnog radnika'
Inače, Skip za sebe voli reći kako je on 'stručnjak za prepoznavanje i uklanjanje toksičnih ljudi iz organizacija'. Kako tvrdi, njihov utjecaj često nadjačava napore odjela ljudskih potencijala usmjerene na poticanje inovativnosti, suradnje među zaposlenicima, uzimanje rizika, zadržavanje talenata i razmjenu ključnih informacija i zbog toga ih je nužno prepoznati na vrijeme.
Za dugoročnu promjenu način razmišljanja unutar tvrtke , pojašnjava, potrebna je intrinzična motivacija.
„Bilo kakvim nametanjem drugačijeg mindseta 'odozgora' kod zaposlenika ćemo izazvati kontraefekt i nećemo dobiti željene rezultate“, napominje i predviđa kako će na tržištu rada uskoro zahvaljujući razvoju tehnologije nestati ili biti automatizirano oko 50 posto poslova. „Budućnost rada bazirat će se na vrijednostima poput zajedničke suradnje, kreativnosti, brige o svakom članu tima, otvorenosti za nove tehnologije i zabavi, odnosno uživanju u onome što radimo“, naglašava.
Takve radne okoline zaposlenicima će omogućiti izlazak iz njihove zone komfora u svrhu profesionalnog rasta i razvoja, što će biti od koristi za samog radnika ali i za organizaciju u cjelini. „To je svojevrsni 'upgrade' našeg operativnog sustava i bit growth mindseta. Iako je u našoj prirodi 'igranje na sigurno' i izbjegavanje iskušavanja novih stvari koje mogu rezultirati neuspjehom, jedino povremenim izlaskom iz zone komfora možemo rasti“.
Nažalost, većina ljudi nisu 'samouvjereni učenici', napominje Skip i tu do izražaja dolazi uloga lidera.
„To možemo objasniti tzv.'Tom Brady učinkom'. U koju god ekipu da stavite tog sjajnog quarterbacka, on će je učiniti boljom. Jednostavno, riječ je o sportašu zbog kojeg su ljudi voljni riskirati kako bi zajedno ostvarili 'velike stvari'. Poticanjem dobre atmosfere u timu, ohrabrivanjem radnika na davanje povratne informacije, iskazivanjem iskrenog interesa za ljude oko sebe i spremnošću na priznavanje pogrešaka, postat ćete lider koji izaziva istu reakciju kod svojih radnika“, zaključuje Bowman.