Objektivniji su, racionalniji i otporni na promjene raspoloženja... No, što kada bi postali naši šefovi?
Prema predviđanjima, u narednim godinama velik broj ljudi izgubit će posao zbog robotizacije i automatizacije poslovnih procesa, no roboti (još) ne mogu zamijeniti ljude u upravljanju kompanijama i donošenju važnih odluka. U prijevodu, sve češće će ulogu naših kolega obnašati roboti ili softveri, ali šefovi će ostati od "krvi i mesa". Sa svim prednostima i manama koje to donosi.
Istraživanjem u kojem je sudjelovalo više od 800 ispitanika, MojPosao je doznao želimo li svog šefa zamijeniti – robotom.
Robota za šefa želi svaki treći radnik
Bez obzira što zaposlenici u Hrvatskoj o šefovima nerijetko pričaju prilično negativno, u pravilu ih ne žele zamijeniti robotima. Naime, prema rezultatima istraživanja, šefa bi kojekakvim pametnim strojem zamijenio tek svaki treći zaposlenik (30%), svaka četvrta osoba (25%) o toj mogućnosti nikad nije niti razmišljala, a gotovo polovica ispitanih (45%) svog nadređenog nipošto ne bi mijenjala robotom.
Interesantno, muškarci su nešto skloniji prihvatiti robota za novog šefa nego žene (36% muškaraca i 26% žena).
Dobre i loše strane šefova robota
Najčešće spominjani argument za zamjenu šefa strojem je neupitna objektivnost robota. K tomu, roboti su imuni na promjene raspoloženja i sposobniji donositi racionalne odluke, ističu ispitanici.
„Ukoliko je programiran za provođenje aktivnosti koje donose očekivane rezultate, robotski nadzor bi mogao olakšati neke stvari“, jedan je od komentara sudionika istraživanja.
Protivnici ideje o šefovima-robotima svoj stav u pravilu temelje na neslaganju s najavljenom automatizacijom i robotizacijom i preuzimanjem 'ljudskih' poslova od strane robota. Također, dio ispitanika vjeruje kako bi strojevi bili loši šefovi jer ne posjeduju empatiju, odnosno jer su ljudi ipak inteligentniji zbog čega ne mogu biti zamijenjeni robotima (barem na voditeljskim funkcijama), a manji dio ispitanika priznaje kako se plaše mogućnosti da robot postane njihov šef.
„Roboti su dobri za poslove rutinskog tipa i za odluke o stvarima koje su ljudima dobro poznate. Roboti su dobri samo onoliko koliko ih ljudi učine dobrim, a s obzirom na to kakvi su ljudi, ne mogu roboti biti bolji u višim mentalnim funkcijama kao što su moralno zaključivanje ili fleksibilno odlučivanje“, poručio je jedan od sudionika istraživanja.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na preko 800 ispitanika, od kojih su 58% žene, a 42% muškarci. Najviše ispitanika, njih 31% starije je od 41 godinu. 30% ima između 31 i 40 godina, 19% je u dobi od 26 do 30 godina te 20% mlađe od 25 godina. Dvije trećine ispitanika (62%) su srednje stručne spreme, 12% više te 22% visoke stručne spreme.