Tek onda na red dolaze kompetencije i vještine.
„Tri stvari koje svaki zaposlenik mora imati – inteligencija, energija i integritet. A ako nemaju ovu posljednju, nemojte se ni zamarati s prva dvije.“ – Waren Buffet
Nerijetko možemo vidjeti, pa čak i čitati u medijima posebno kada se radi o visoko pozicioniranim dužnosnicima koji se nađu u velikim koruptivnim skandalima da nadređeni, unatoč tome što su počinili, ističu da su te osobe bile dokazani stručnjaci, visoko kvalificirani i vrhunski poznavatelji područja s kojim su se bavile. Međutim, je li to dovoljno za odabir kvalitetnog zaposlenika, posebno na vodećim i menadžerskim pozicijama?
Forenzički psiholog Nathan Brooks kaže da mnoge tvrtke provjeravaju background kandidata prilikom zapošljavanja ali „najčešće provjeravaju samo vještine i kompetencije, a tek mali broj tvrtki provjerava i osobnost kandidata“, naročito rijetko integritet. “
Zato zaista prvo treba provjeriti karakter kandidata, a tek zatim, ako prođe test karaktera, treba razmotriti ima li kandidat prave vještine, za portal women in adria napisala je Silvija Vig, stručnjakinja za poslovnu etiku.
Zašto je integritet toliko važan?
Integritet predstavlja poštenje, iskrenost i snažna moralna načela te stanje cjelovitosti i nedjeljivosti. Iako se često smatra sinonimom za etičnost, etika i integritet se ipak razlikuju. Etika s jedne strane određuje pravila i propise koji su određeni i omogućuju pojedincu da djeluje u skladu s moralnim načelima. Ona je više vanjska i ne mora biti izbor, dok je integritet unutarnji i predstavlja osobni izbor. Etika se može nametnuti pojedincima, npr. u tvrtkama kroz etičke kodekse ali integritet ne može. Zato danas, tvrtke koje žele izgraditi kulturu temeljenu na integritetu moraju pristupiti s aspekta bihevioralne etike, a ne normativne na kojoj se još uvijek temelje brojni programi etike i usklađenosti. Osnovna razlika ta dva pristupa je u tome što kod normativnog pristupa zaposlenici trebaju imati pravila po kojima se ponašaju, a kod kulture temeljene na integritetu zaposlenici su samo-motivirani ponašati se u skladu s temeljnim vrijednostima tvrtke jer kao što i sama definicija integriteta kaže osobe od integriteta vode se snažnim moralnim načelima i one ne trebaju pravila da bi učinila ispravnu stvar, već su one samo-motivirane da učine ispravnu stvar jer je za njih to jedino ispravno.
Kolege ćemo najprije birati po ljubaznosti, poštenju i velikodušnosti
Prilikom jednog predavanja Waren Buffet zamolio je studente da odaberu kolege na koje bi se željeli osloniti danas sutra u poslu. Hoćete li izabrati one s najvećim kvocijentom inteligencije ili koji mogu najdalje baciti nogometnu loptu, one s najvišim ocjenama ili ćete gledati njihovu osobnost, pitao je Buffet. Njihovi odgovori nisu imali nikakve veze s kvocijentom inteligencije, ocjenama ili obiteljskim vezama, već su svi studenti birali kolege na temelju velikodušnosti, ljubaznosti i poštenja, što su sve odlike integriteta.
Prema istraživanju ACFE-a, od 52% organizacija koje su provele provjeru background-a kandidata, 13% njih otkrilo je znakove ranog upozorenja („red flags“) kod počinitelja prijevara ali su ih ipak odlučili zaposliti.
Zašto je teško predvidjeti neetičko ponašanje?
Prema istraživanju ACFE-a samo 4% počinitelja prevara prethodno je osuđeno za kazneno djelo povezano s prijevarom, ali treba napomenuti da 41% profesionalnih prijevara nikada nije prijavljeno policiji. To ukazuje da je pravi broj počinitelja prevara vjerojatno veći od onoga što se može utvrditi kroz kaznene evidencije. Ali zašto je tako teško primijetiti da je netko sklon neetičkim radnjama?
Pojedinci ne čine jako velike neetičke radnje odjednom, već se polako počinju udaljavati od integriteta tako da uopće ne primjećuju sve neetičnija ponašanja koja im postaju sasvim prihvatljiva u novim situacijama. Polako se odmiču od etičnosti, počinju se okruživati pojedincima sličnih vrijednosti i uvjerenja kao što i oni imaju te koji bi se isto tako ponašali da se nađu u sličnim situacijama, zato takva ponašanja i odobravaju. No, prema istraživanju ACFE-a, mogli bismo prepoznati neke rane znakove upozorenja koji bi mogli ukazivati na buduće neetičke radnje.
Sedam najčešćih ranih znakova koji ukazuju na potencijalne buduće prijevare
(1) život izvan mogućnosti;
(2) financijske poteškoće;
(3) neobično bliska povezanost s dobavljačem ili kupcem;
(4) prekomjerni problemi s kontrolom ili nespremnost na dijeljenje dužnosti;
(5) neobična razdražljivost, sumnjičavost ili obrambeni stav;
(6) povezanost s ljudima na visokim političkim položajima, oštroumnost ili beskrupulozno ponašanje; i
(7) nedavni razvod ili obiteljski problemi.
Najmanje jedan od spomenutih znakova identificiran je prije nego što je počinitelj prevara uhvaćen u 76% svih slučajeva. Također, 45% počinitelja prijevara bilo je uključeno u neko drugo ranije neetičko ponašanje u tvrtki koji nije izravno bilo povezano s prijevarom. Najčešći su to bili različiti oblici maltretiranja ili zastrašivanje (20% slučajeva). Kao što je već ranije rečeno, ovo samo potvrđuje činjenicu da rijetko pojedinci počine veliko koruptivne radnje odjedanput. Obično takvim radnjama prethode manje neetičke radnje koje kasnije rezultiraju velikim skandalom.
Istraživanje također potvrđuje da vodstvo i visoki menadžment predstavljaju najveći rizik za tvrtke jer se na tim razinama događaju prijevare znatno većih financijskih iznosa nego na nižim razinama organizacije – stoga ima smisla uložiti dodatni napor u provjeru integriteta tih pojedinaca već prilikom stupanja na njihove dužnosti.
Provjera integriteta prilikom zapošljavanja prvi je korak da djelujemo na ponašanje zaposlenika, tj. da djelujemo na uzrok potencijalnog problema koji u konačnici može dovesti do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog oblika neetičnog ponašanja.
Izvor: women in adria
