Tko bolje prolazi u radnim okolinama? Dobrice ili zlice?
Lideri pri kreiranju timova često pristupaju kriteriju dobrote, trude se da su ljudi kvalitetnih manira, da su pristojni, da automatski i atmosfera bude baš kako treba, no to nikako nije dovoljno, potrebno je biti ljubazan.
Naime, prema istraživanju, ljubaznošću se iskazuje i poštovanje, a zbog toga 36 posto više zaposlenih pozitivno ocjenjuje svoj posao i njih 44 posto odanije je kompaniji. Dakle, treba odbaciti dobrotu i korektnost te se okrenuti nečemu iskrenijem - ugodnom ponašanju i odnosu prema ljudima.
Ict business donosi tri ključna razloga za takav zaokret.
Dobrota potiče nesigurnost
Kad se dobre osobe suočavaju s nekim tko nije poput njih, skloni su nesigurnosti, povlačenju u sebe i donošenju iracionalnih odluka. Ljubazne osobe, koje znaju kako postupati s ljudima, neće se naći u situaciji da na njih utječe neki vanjski faktor, oni su gospodari sudbine koja ih okružuje. Dakle, konzistentni su i to je bitno za posao.
Dobre osobe žele biti voljene
Iako su osobine dobrih i ljubaznih slične, nisu identične. Motivacija im je nešto drugačija. Dobre osobe paze na reputaciju u svakom trenutku i ponašanje im je često unaprijed određeno, neovisno o onome što se događa. Ljubazne osobe će reći što misle i posao im je u fokusu, ne žele probleme "upakirati" u nešto što nije istina samo da bi ih se gledalo kao dobričine.
Dobrota usporava napredak
Osobe koje su sklone dobrom ponašanju u svakom trenutku, izbjegavaju konflikt, a ponekad je on potreban da bi se stvari pomaknule prema naprijed. Ljubazne osobe će uočiti problem i upozoriti na njega pa u konačnici iskreno navesti što treba dalje.
Zaključak priče je da treba kreirati radno okruženje u kojem se potiče ljubaznost. Naime, ljudi moraju biti tretirani na adekvatan način, no moraju i biti svjesni posla koji rade, odnosno, da je on prioritet. A u poslu ne ide uvijek sve kako treba, ponekad se ne smije od toga okretati glava.
Izvor: ict business
