Koliko je lobiranje ključno za funkcioniranje određenih organizacija, poduzeća, interesnih skupina, pa čak i država, govori podatak da je 1980. godine samo devetero lobista radilo unutar tijela Europske unije, a danas ih ima čak 15.
Europska komisija namjerava početkom idućeg mjeseca donijeti regulativu prema kojoj bi tamošnji lobisti svoje poslovanje prikazivali na transparentniji način. Iako je važnost utjecaja na donosioce odluka općeprihvaćena, još nisu usuglašene metode koje bi postupak u potpunosti prikazale na legitiman način, te promijenile percepciju mnogih ljudi uvjerenih kako je zapravo riječ o legitimnom obliku korupcije.
Stručnjaci ukazuju i na razlike između europskog i američkog lobiranja. Naime, pristup u SAD-u je mnogo agresivniji i izravniji, a najčešće riječi su "trebamo", i "želimo". S druge pak strane u EU, gdje je potrebno pridobiti 25 članica, često korišten izraz je "Mi bismo pozdravili…".
Kritičari lobiranja u EU tvrde kako nema razlike između lobiranja i politikanstva. Dodaju i da lobisti "ne polažu račune", odnosno da svoje klijente ne predstavljaju na vidljiv način. Prema novoj regulativi "lobikracija" će morati prikazivati novčane transakcije, kome su sredstva upućena te konačno koga zastupaju.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
