Reforma mirovinskog sustava dovela je do smanjenog priljeva novih umirovljenika na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Međutim, prosječna dob u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije se značajnije povećala.
No činjenica da su novi umirovljenici i dalje vrlo mladi ukazuje na to kako se s reformom mirovinskog sustava u praksi još nije postigla namjera o pomicanju dobne granice na 65 godina za muškarce i 60 godina za žene.
Novi umirovljenici u prosjeku imaju čak i kraći staž nego što je po Zakonu o mirovinskom osiguranju, potrebno za prijevremenu mirovinu.
Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu sa 60 godina i najmanje 35 godina radnog staža, dok žene mogu sa 55 godina i najmanje 30 godina radnog staža.
Usporedbe radi, od ukupnog broja umirovljenika koji su umirovljeni 2005. prosječna staž umirovljenika iznosio je 29 godina. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Vladimir Jordan navodi kako niska dobna granica, kad je riječ o novim umirovljenjima, ukazuje da nije riječ o starosnim mirovinama odnosno da poslodavci zaposlenike i dalje tjeraju u mirovinu čim ispune minimalne uvjete.
Pomoćnik ravnatelja HZMO-a dr. Ante Škember, navodi kako sve kraći staž pokazuje da je na djelu teza o razdobljima diskontinuiteta u radnom vijeku.
Mnogi su bili bez posla nekoliko godina prije umirovljenja, mnogi su radili na crno,
ili povremeno uz prekide i to je utjecalo da se razdoblje staža koje su umirovljenici
u prosjeku ostvarili, smanjuje, navodi Škember.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
