U Hrvatskoj ima tek oko 8% visokoobrazovanog stanovništva, što znači da višu, visoku školu, fakultet, akademiju te magisterij i doktorat ima nešto manje od 400.000 građana.
Mladi visokoobrazovani u tom broju sudjeluju u značajnom postotku, no unatoč tomu imaju problema sa zapošljavanjem.
Prema nekim statistikama, čak 70.000 mladih u Hrvatskoj nema ni dana radnog iskustva. Istina, ta brojka obuhvaća sve mlade ljude, kako one s visokim tako i one sa završenim srednjim školovanjem. No, bez obzira na stručnu spremu oni dijele iste probleme kad je riječ o zapošljavanju.
Svi problemi zapošljavanja mladih najteže pogađaju žene, i to one koje planiraju obitelj. Iako je Zakonom o radu zabranjeno postavljanje osobnih pitanja tipa: Jeste li u braku?, Imate li djece?, Kada planirate imati djecu? i slično, to je sastavni dio gotovo svakog razgovora za posao.
Najveći dio poslodavaca htio bi zaposliti mladu osobu koja govori najmanje dva strana jezika, ima završen fakultet, nekoliko godina radnog iskustva i najviše 25 godina starosti te da u skoroj budućnosti ne planira obitelj. Gdje naći takvu osobu? Možda ih i ima, ali u jako malom postotku.
Ostalima koji traže posao najčešće nedostaje nešto od spomenutoga pa na zapošljavanje čekaju podosta vremena, a dodatnu nesreću imaju ako su iz nekog "nepopularnog" zanimanja.
Na burzi rada je oko 70.000 mladih do 29 godina bez ijednog dana radnog staža, a samo bi tisuću njih u ovoj godini moglo dobiti posao zahvaljujući nacionalnom akcijskom planu zapošljavanja koji će Vlada donijeti ovih dana.
Poštujući europske direktive, Hrvatska je odlučila svake godine donositi plan zapošljavanja rizičnih skupina nezaposlenih, a ove su godine kao najrizičnije izdvojene četiri grupe: mladi bez iskustva do 29 godina, dugotrajno nezaposleni, žene starije od 45 i muškarci stariji od 50 godina te osobe s posebnim potrebama.
(V.K.)
Izvor:
Glas Istre
