Iako zaposleni u državnim i lokalnim službama, po sili zakona s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža moraju otići u mirovinu do kraja godine u kojoj su ispunili uvjete, u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija pet službenika koji zadovoljavaju te uvjete i dalje rade.
Međutim zakon propisuje da službenici mogu raditi još najviše šest mjeseci, ali prema sklopljenom novom ugovoru na određeno vrijeme ili ugovoru o djelu. U tom periodu djelatnici pred umirovljenjem ne ostaju na svojim dužnostima, već se na njih imenuju novi djelatnici.
Iz ureda glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova napominju kako znaju za problem te će do kraja mjeseca u mirovinu otići tri službenika, do kraja godine jedan, a jedan još nije stekao sve uvjete za umirovljenje.
Prema najnovijim podacima službenih statistika u radnom se odnosu zadržalo oko 7.400 radnika koji su stekli sve uvjete za starosnu mirovinu, ali radije su se odlučili na nastavak rada. Profesorice, liječnice te sutkinje tri su najčešće grupacije žena koje nastavljaju raditi i nakon što steknu uvjete za mirovinu.
Usporedba s prijašnjim godinama pokazuje da se broj osoba koje ostaju raditi i nakon zakonske granice za umirovljenje godišnje povećava za oko tisuću. Nema sumnje da je, osim profesionalnog, dodatni razlog za povećani interes za ostanak u poslu i mala mirovina.
Stručnjaci smatraju da država treba poticati zadržavanje starijih osoba u radnom odnosu i nakon što steknu uvjete za mirovinu.
Stariji su radnici pouzdani, iskusni, nemaju problema s malom djecom, ali bez obzira na to, poslodavci ih nerado zapošljavanju. Stoga dr. Predrag Bejaković ističe kako bi država morala poticati tvrtke da zadrže starije radnike.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
