Vrlo mali broj zaposlenih, ali i nezaposlenih u Hrvatskoj spreman je promijeniti mjesto boravka radi boljeg ili novog posla., a čak i kad je preseljenje jedini način da se ne izgubi posao, teško se pristaje na to.
U prva četiri mjeseca ove godine putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u drugim se županijama zaposlilo tek 618 osoba. U istom razdoblju HZZ-ove su područne službe iz drugih županija zatražile 1.716 radnika, što znači da se nije uspjelo popuniti više od 1.000 radnih mjesta.
Naime, HZZ-ove područne službe radnike traže u drugim županijama tek onda kad u svojoj ne mogu pokriti potrebe. Najviše radnika iz drugih županija, njih 111, očekivano je zaposleno u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Slijedi Krapinsko-zagorska s 88 radnika iz drugih županija te Međimurska sa 60. Po tridesetak osoba zaposleno je u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji.
U županijama na obali zainteresiranih (njih po 25) je bilo tek za Istarsku i Zadarsku županiju.
U zimskim je mjesecima tek nekolicina nezaposlenih prihvatila posao u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Zanimanja koja su se najviše tražila bila su mahom u građevinarstvu (zidari, tesari, armirači, krovopokrivači, limari). Osim toga, tražili su se profesori engleskog i njemačkog jezika, matematike i biologije.
Tražena su bila i zanimanja u zdravstvu, i to diplomirani farmaceuti, fizioterapeuti, medicinske sestre, liječnici fizikalne medicine i rehabilitacije te anesteziolozi, ginekolozi i pedijatri.
Unatoč ovim podacima, istraživanje o mobilnosti radne snage koju je MojPosao proveo s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), pokazuje kako je čak 79% ispitanih spremno na preseljenje radi posla.
Međutim, uglavnom je riječ o mlađoj i viokoobrazovanoj populaciji, od kojih su većina samci ili su u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, ali bez djece.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
