Postizanje razvoja i zapošljavanja u konkurentnom tržišnom gospodarstvu, koje djeluje u europskoj socijalnoj državi, uz ubrzanje gospodarskog rasta i do 7 posto te smanjenje nezaposlenosti na 9 posto, neki su od ciljeva Strateškog okvira za razvoj od 2006. do 2013. godine, koji bi hrvatska Vlada trebala usvojiti na svojoj današnjoj sjednici.
Strateški okvir Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju predstavljen je sredinom svibnja ove godine, nakon čega je provedena javna rasprava o tom dokumentu, odnosno svoje komentare, primjedbe i sugestije za njegovo poboljšanje dali su predstavnici sindikata, poslodavaca, vladinih i nevladinih organizacija i drugi.
Značajan dio tih prijedloga, kako se doznaje u Vladi, uvršten je u dokument, primjerice prijedlog sindikata da se u području socijalne kohezije poseban značaj da kolektivnom pregovaranju, odnosno da se u području funkcioniranja pravosuđa istakne ubrzanje rješavanja raznih sporova i slično.
Strateški okvir za razvoj do 2013. godine kao strateška razvojna područja definira ljude i znanje; znanost, tehnologiju i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju; socijalnu koheziju i pravednost; promet i energiju; prostor, prirodu, okoliš i regionalni razvitak; makroekonomsku stabilnost i gospodarsku otvorenost; financije i kapital; poduzetničku klimu; privatizaciju i restrukturiranje te novu ulogu države.
Nova uloga države, koja bi se sve više trebala povlačiti iz gospodarstva, u kojem glavnu ulogu preuzima privatni sektor, razlog je i zašto se ovaj dokument eksplicite ne bavi pojedinim gospodarskim sektorima, već postavlja okvire djelovanja državnih institucija u pomoći privatnom sektoru.
Sektorske strategije pak u Vladi "prepuštaju" zainteresiranim gospodarskim subjektima i udruženjima.
Najkonkretnije mjere Strateški okvir predlaže na području privatizacije i restrukturiranja, a njime se također, predviđa ubrzanje gospodarskog rasta iznad 5 posto, a nakon 2010. i rastom od 6 do 7 posto, što bi do 2013. prosječni dohodak po stanovniku u Hrvatskoj trebalo podići sa sadašnjih 54 na 75 posto europskog prosjeka.
Nova uloga države podrazumijeva pak kompetentnu, jeftiniju, bržu i kvalitetniju javnu upravu, reformu pravosuđa te novu ulogu države u gospodarstvu. Neke od mjera kojima bi se to postiglo su informatizacija, skraćivanje trajanja sudskih sporova na najviše tri godine te reforma sustava i smanjenje državnih potpora s trenutnih 1,1 posto BDP-a na europski prosjek od 0,5 posto BDP-a.
(Hina)
