Liječnici specijalisti, nakon usklađivanja domaćeg zakonodavstva s onim Europske Unije, više neće moći izvan redovnog radnog vremena obavljati dežurstva i pripravnosti, čime će im se automatski za te dosadašnje dodatke smanjiti plaća. Takvim smanjivanjem opsega rada, očekuje se, bolnice će se suočiti i s nedostatkom liječnika, koji je već sada prisutan.
U sklopu pregovora s EU u području socijalne politike i zapošljavanja najveći dio izmjena propisa odnosit će se na zaštitu na radu, koja će među ostalim značiti i striktno pridržavanje zakonom propisane duljine radnog tjedna.
EU propisuje da radni tjedan ne može trajati dulje od 48 sati. Naš Zakon o radu propisuje 40-satni radni tjedan, što nećemo mijenjati, no u nekim sektorima, poput zdravstva dežurstva i pripravnosti ne ulaze u radni tjedan, što ćemo morati mijenjati. Sadašnja dežurstva i pripravnosti moraju biti dio tog redovnog radnog tjedna kaže Vera Babić, voditeljica pregovaračke skupine za socijalnu politiku i zapošljavanje.
EU se odlučio na ograničenje satnice za rad zdravstvenih djelatnika prije svega zbog preopterećenosti liječnika. Nakon što su potražili sudsku zaštitu, sud u Luxembourgu potvrdio je da je za dio liječničkih pogrešaka kriva upravo premorenost zbog preopterećenosti.
Hrvatska je, kako kaže predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, dr. Ivica Babić, u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti već unijela odredbu po kojoj liječnik zajedno s dežurstvima i pripravnosti neće smjeti raditi dulje od 48 sati tjedno. No ta će se odredba početi primjenjivati tek 2010. godine.
Ovakvo rješenje otvara problem liječničkih plaća te sve većeg nedostatka liječnika koji će se pojaviti, objašnjava dr. Babić. Prosječnom kirurgu, primjerice, radni tjedan traje 60 sati, a dodaci za dežurstva i pripravnosti čine mu oko 40% plaće.
(T.B.)
Izvor:
Jutarnji list
