Prema podacima Ujedinjenih naroda čak 1,2 milijarde ljudi u svijetu preživljava s manje od jednog dolara dnevno, a prema procjeni UNICEF-a polovicu čine djeca. Samo u Europskoj uniji živi 68 milijuna siromašnih, dok je u Hrvatskoj, prema službenim podacima, siromašno oko 800.000 građana.
Za siromaštvo u Hrvatskoj postoji nekoliko službenih podataka i niz istraživanja, a prema izračunima koje koristi EU 17% osoba ili svaki šesti stanovnik Hrvatske je siromašan.
Prema definiciji, riječ je o svima koji imaju primanja manja od 1.604 kune, koliko iznosi granica siromaštva koja se računa kao 60% medijana, inačice prosječne plaće. No, prema ovogodišnjim podacima Svjetske banke u Hrvatskoj je siromašno oko 11% stanovnika, a prema pojedinim istraživanjima siromašnima se osjeća čak 80% hrvatskih građana.
Istraživanje Programa UN-a za razvoj iz lipnja ove godine, pokazalo je kako u 10% kućanstava prošle godine nije imalo dovoljno novca za hranu, a 15% kućanstava ne može si priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan. Stvar je jasna za sindikate jer oni tvrde da je siromašan gotovo svaki drugi stanovnik Hrvatske.
Procjene sindikata su da su siromašni svi oni koji svojim primanjima ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe.
Riječ je o milijun umirovljenika s prosječnom mirovinom od 1.900 kuna, 110.000 korisnika socijalnih naknada, 270.000 nezaposlenih te 740.000 radnika koji zarađuju manje od prosječne plaće od 4.500 kuna, upozorava ekonomski savjetnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mario Švigir.
Službena statistika, također pokazuje da su najugroženije upravo starije osobe, nezaposleni, samačka kućanstva, obitelji sa samohranim roditeljima te one s troje ili više djece.
Jedan od najvećih problema siromašnih u Hrvatskoj su visine socijalnih naknada koje se ne mijenjaju već godinama pa tako socijalna pomoć za radno sposobnog muškarca već godinama iznosi 400 kuna.
U glavnom gradu Hrvatske čak 27.552 umirovljenika mjesečno prima manje od 1.500 kuna, a 35.784 ljudi ne može naći posao. Sindikalna košarica za četveročlanu obitelj u Zagrebu za prošli mjesec, prema podacima Nezavisnog sindikata Hrvatske, iznosila je 6.270 kuna, dok je istovremeno prosječna plaća bila oko 5.300 kuna, što znači da obitelj nije mogla pokriti sve troškove života.
Prema izračunima EU i podacima socijalnih službi, približno 100.000 ljudi u Zagrebu oskudijeva u nekoj od osnovnih životnih potreba, a kako bi ih zadovoljili primili su neki vid pomoći od grada i države ili se dodatno zadužili.
Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, Marija Pavić objasnila je da je siromaštvo u Zagrebu nepodnošljivo jer se ljudi na selu mogu snaći barem oko hrane dok većina Zagrepčana ovisi isključivo o redovitim primanjima.
Svima kojima primanja ne pokrivaju osnovne životne potrebe smatraju se siromašnima, a taj broj je zaista velik. Ipak grad i država se zaista brinu o tome da barem nema kopanja po kantama za smeće i možemo reći da gladnih nema, kaže Pavić.
Prema riječima dogradonačelnika Zagreba Ive Jelušića, Grad Zagreb godišnje izdvaja preko pola milijarde kuna za programe socijalnih mjera, što je približno jednako iznosu koji Grad ubire od građana putem prireza.
(T.N.)
Izvor:
Jutarnji list
