Nakon što ostvare sva socijalna prava i mirovine, 776.555 hrvatskih građana, odnosno 17,5% preživljava s manje od 1.769,79 kuna mjesečno, što je dohodovna granica relativnog siromaštva u Hrvatskoj. U zemljama Europske unije pak, u siromaštvu živi 16% stanovnika.
Prema tom kriteriju, više siromašnih od Hrvatske imaju Italija, Portugal i Španjolska, a jednaku stopu siromaštva ima Velika Britanija. Naime, u tim zemljama živi velik broj slabo obrazovanih useljenika koji ne mogu pronaći posao pa je zbog toga postotak građana koji žive ispod socijalnog minimuma velik.
Međutim, statistika se temelji na 60% najčešće isplaćene plaće u pojedinoj zemlji te stoga ne odražava pravo stanje.
U nekim zemljama siromašne su i one osobe koje imaju stan, automobil i
siguran posao, ali im prihodi nisu na razini većine, pojasnila je državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić koja je prošlog tjedna predstavljala Hrvatsku na V. Okruglom stolu o siromaštvu, održanom u Finskoj.
Realnija statistika siromaštva vezana je uz kupovnu moć jer se naime, za najčešće isplaćenih 1.770 kuna u Hrvatskoj može kupiti višestruko manje nego za 60% najčešće isplaćene plaće u Velikoj Britaniji. Prema tome, rizik siromaštva u Hrvatskoj manji je nego u većini novih članica Unije te u Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.
Također, u sklopu osmog poglavlja Memoranduma o socijalnom uključivanju, koji na potpisivanje stiže početkom 2007., bit će razrađen akcijski plan borbe protiv siromaštva. Prema riječima predstavnika Europske komisije Adama Tysona, cilj projekta je omogućavanje jednakih usluga državnih servisa u cijeloj zemlji. Dosadašnja poglavlja ocijenjena su najboljima od svih dosad pristiglih iz zemalja kandidatkinja.
Međutim, zaključak okruglog stola u Finskoj, kao zabrinjavajuću činjenicu naveo je da se u zemljama EU povećava dječje siromaštvo, što je posljedica velikog broja useljenika čiji potomci nemaju iste mogućnosti školovanja kao druga djeca.
Podaci o dječjem siromaštvu u Hrvatskoj ne postoje.
(T.N.)
Izvor:
Večernji list
