Prema pisanju Poslovnog dnevnika, premijer Ivo Sanader sutra će se sastati s predstavnicima Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, a u Vladinoj delegaciji bit će i glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom, Vladimir Drobnjak.
Za susret su vezana konkretna očekivanja kojima je zajednički nazivnik unaprjeđenje socijalnog dijaloga. Poslodavcima su važne četiri teme o kojima, kako tvrde, ovisi stupanj daljnje konkurentnosti i rasta hrvatskog gospodarstva.
Uz radno-socijalno zakonodavstvo i zajedničke akcije za suzbijanje sive ekonomije i korupcije, poslodavci traže svojevrsno rasterećenje, osobito izvanproračunskih nameta. Priliku da se to riješi u njihovu korist vide u sklopu predstojeće decentralizacije javnih prihoda.
Očekuje se da će premijer pred vodstvo HUP-a izaći s prioritetima koji će odrediti rad Vlade u narednom razdoblju, a da će Drobnjak dati ocjenu tijeka pregovaračkog procesa u povodu upravo završenog screeninga.
Drugi dio sastanka bit će posvećen tzv. vrućim temama, od razgovora sa socijalnim partnerima do nameta koji nisu vezani uz razinu državnih financija. Naime, poslodavci tvrde da takve financije nitko ne kontrolira, a da ih stvaraju lokalne vlasti i komunalna poduzeća, uključujući razne takse i doprinose. Vodstvo HUP-a stoga će Vladi predstaviti set nepoznatih nameta koji imaju tendenciju ozbiljnog probijanja izdržljivosti gospodarstva.
Poslodavci smatraju da se, u posljednje vrijeme, suočavaju s udarom od čak 80 vrsta poreznih nameta koji sve više napadaju trošak poslovanja. U HUP-u kažu kako se na taj način ugrožava mogućnost razvoja poduzetništva, što se naročito odnosi na malo poduzetništvo.
Vlada će sutra biti suočena s analizom koju je za poslodavce izradio Institut za javne financije, a koja pokazuje sa su hrvatski gospodarstvenici lani platili pet milijardi kuna lokalnoj zajednici i komunalnim poduzećima.
Porast tzv. parafiskalnih nameta u razdoblju od 2002. do 2005. raste po stopi od 36%, a kako tvrde i analitičari i poslodavci, razni neporezni troškovi u brojnim slučajevima, bilježe porast veći od 200 posto.
Primjer divljanja nameta koji nitko ne kontrolira, prema Poslovnom dnevniku, jest slivna vodna naknada te naknada za uređenje voda u turizmu koje su za porasle 250 posto.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
