Čak 76% hrvatskih građana ne vjeruje da će uspjeti preživjeti od mirovine, a stručnjaci koji se bave projekcijama štednje i ulaganja koja bi trebala osigurati dostojanstvenu starost, upozoravaju da je jedini način za veću mirovinu, izdvajanje u mladosti.
Financijski stručnjak i autor knjige Vodič za razumijevanje mirovinskih fondova, Vladimir Miletić pojašnjava da izračuni temeljeni na opreznim kalkulacijama prinosa od ulaganja u dobrovoljni mirovinski fond, pokazuju da izdvajanje 500 kuna od 25. donosi u 60. godini mjesečnu mirovinu od 4.298 kuna.
Kada se isti iznos počne izdvajati u 35. godini, mirovina se spušta na 2.050 kuna, a moj savjet svima jest da počnu štedjeti što prije, pa makar i male iznose, upozorava Miletić koji savjetuje što učiniti danas da bi se u mirovini osigurali sigurni prihodi od oko 4.000 kuna.
Prvi korak je početi štedjeti 417 kuna mjesečno u stambenoj štedionici od 25. godine, kako bi se s 30 godina imala ušteđevina nešto manje od 30.000. Oročavanjem tog iznosa, uz pet posto kamata, za 10 godina dobilo bi se 48.900, a za 20 oko 79.600 kuna. Istodobno bi u 30. godini trebalo nastaviti ulagati oko 400 kuna mjesečno ili 5.000 godišnje u životno osiguranje ili dobrovoljni mirovinski fond.
Mješovito životno osiguranje donijelo bi nakon 20 godina približno 150.000, a mirovinski fond, uz pretpostavljene prinose od oko četiri posto godišnje, oko 188.000 kuna.
S 50 godina, u tom biste slučaju raspolagali bankovnim depozitom od 80.000 kuna te životnim osiguranjem od 150.000 kuna ili ušteđevinom u dobrovoljnom mirovinskom fondu od 180.000 kuna, izračunao je Miletić, te dodao bi ušteđeni depozit od 130.000 kuna, uz pet posto kamata, donio 540 kuna mjesečno. Doda li se tome i doživotna renta osiguravatelja, mimo mirovine iz prvog i drugog stupa skupilo bi se još gotovo 2.000 kuna mjesečno te sve skupa iznosi oko 4.200 kuna.
Financijski stručnjak ističe da je najbolje od svega što ušteđevina ostaje nedirnuta jer su učinci ulaganja procijenjeni vrlo oprezno, a kod osiguranja su nešto veći od zajamčene osigurane svote i manji od očekivane dobiti.
Slično je i s ulaganjem u mirovinski fond, pa bi iznosi u stvarnosti trebali biti i veći, zaključuje Miletić.
(T.N.)
Izvor:
Večernji list
