Prema analizama Svjetske turističke organizacije, svjetskoj hotelskoj industriji nedostaje čak 10 milijuna radnika, što je kroničan problem i u Hrvatskoj te bi edukacija i trening turističkih kadrova trebalo biti strateško pitanje razvoja hrvatskog turizma.
Problematična je i činjenica da turistički sektor nije primamljiv mladima radi plaća koje su u prosjeku za 13% do 16% manje od prosječne plaće u Hrvatskoj, a po radu na crno turizam je na trećem mjestu, odmah iza graditeljstva i trgovine te je više od 80% ugovora potpisano na određeno vrijeme, iako je riječ o kontinuiranim poslovima.
Broj učenika za zanimanja u turizmu u stalnom je porastu, unatoč tome što vrlo malo poslodavaca stipendira učenike srednjih i visokih ugostiteljsko-turističkih škola, ali isto tako raste i broj domaćih turističkih djelatnika u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
No, mnogi od njih više ne udovoljavaju novim zahtjevima tržišta, na kojem se čak i od pomoćnog osoblja te sobarica i spremačica traži pasivno poznavanje dvaju svjetskih jezika. Prema podacima HZZ-a, u rujnu je bilo nezaposleno čak 50.000 osoba za poslove u ugostiteljstvu i turizmu, od čega su 88% žene.
Uz to najveći broj sezonskih zaposlenika su nekvalificirani (NKV), kvalificirani (KV) radnici i osobe sa srednjom stručnom spremom (SSS) te one mlađe od 35 godina, a međumjesnim posredovanjem područnih službi HZZ-a iz 5 kontinentalnih županija, ove sezone je zaposlen 3.531 sezonac.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
