Na nedavno održanoj konferenciji u Vukovaru raspravljalo se o budućnosti hrvatske poljoprivrede, a o svojim iskustvima govorili su, između ostalih, predstavnici Slovenije, Njemačke te Austrije.
Tako je slovenski ministar poljoprivrede Franc But rekao kako je, da bi postigla punu zaposlenost u poljoprivredi i podigla konkurentnost na razinu koju imaju stare članice Europske unije, Slovenija usvojila mjere koje će dovesti do smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava sa 65.000 na oko 20.000 takvih gospodarstava.
But smatra da će u ostvarenju tog projekta najveći problem biti ideje, a ne novac jer je država namijenila poticajna sredstva u visini od 1,3 milijarde eura za poljoprivrednike koji se odluče za novi posao.
S tim projektom farmeri konačno moraju preuzeti inicijativu i odgovornost za svoju budućnost, a tko ocijeni da nije konkurentan, oranice daje u najam uz paralelnu odluku što će mu biti novi biznis, rekao je But te dodao da se time stječe pravo na 50% nepovratnih sredstava od iznosa ukupne investicije u koju ulazi.
Slovenci su predvidjeli i olakšice u slučaju ako se zaposli do 10 radnika te raznovrsne servisne usluge, otvaranje domova za starije osobe ili vrtića, što su tek su neke od ideja buduće prekvalifikacije poljoprivrednika. Postoji i mogućnost da neki među njima osnovnu poljoprivrednu djelatnost dopune ugostiteljsko-turističkim uslugama.
Tako bi bez promjene poreznog statusa, projektom nazvanim "farma otvorenih vrata" mogli imati do 50 stolova i do 10 soba gdje će turistima plasirati vlastite poljoprivredne proizvode ili kupljene na susjednim imanjima.
Slovenski ministar uvjeren je u veliki odaziv, a pojedinci koji se ipak odluče i dalje svrstati u grupaciju tzv. hoby farmera moći će računati na izvjesnu financijsku potporu države, no But ističe da oni neće smjeti krojiti javnu sliku nacionalne poljoprivrede.
Savjetnik ministra poljoprivrede u bavarskoj vladi, Theodor Weber kazao je kako je u razdoblju između 1991. i 2003. u Njemačkoj izgubljeno 50% radnih mjesta u poljoprivredi, a vrijednost proizvodnje postigla je stopostotni rast te je istaknuo kako je Bavarska unatrag 45 godina iz poljoprivredne izrasla u visokorazvijenu industrijsku zemlju. Od ukupnih 110 milijardi eura godišnjeg prihoda u poljoprivredi čak 47 daju gospodarstva čija je primarna djelatnost seoski turizam.
Weber je dao savjet Hrvatskoj da zbog zemljopisne raznolikosti usvoji nekoliko regionalnih poljoprivrednih strategija te da se surađuje u nabavi zajedničke opreme. Naime, Bavarci su svojim projektom "strojni prsten" troškove obrade po jednom hektaru smanjili za 125 eura.
Austrija ima oko 190.000 farmera, u usporedbi s oko 150.000 u Hrvatskoj, a gotovo polovica ih je u članstvu "strojnog prstena" jer tako nemaju ulaganja u skupu poljoprivrednu mehanizaciju koju unajmljuju.
Također, u slučaju da su farmeri spriječeni raditi iz bilo kojeg razloga, članstvo jamči da će svi ostali poslovi na imanju biti uredno obavljeni jer iz najbližeg ureda "prstena" stiže mehanizacija i radnici koji će obaviti posao.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
