Potkraj travnja kreditna će zaduženost stanovništva Hrvatske prijeći 100 milijardi kuna, što se predviđalo tek za kraj prve polovice ove godine, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Rast je to od 113,7% u odnosu na zaduženost otprije 5 godina. Naime, podaci Hrvatske narodne banke govore da je 2003. godine ona iznosila 45,9 milijardi kuna.
Od ukupnog duga, 11% dužni smo za automobile, između 37 i 38% za stanove, kuće i adaptacije, a više od pola je dug na koji su ljudi prisiljeni zbog pukog preživljavanja, iz čega se vidi da je hrvatska obitelj u velikoj opasnosti. Pogotovu jer su to samo podaci banaka, a podataka o zaduženosti kod rodbine, prijatelja i lihvara i nema.
Istodobno, štednja građana daleko je slabije dinamike, pa u odnosu na 2003. godinu, kad je iznosila 69,6 milijardi kuna, bilježi rast od 42,7% (99,3 mlrd.).
"Zbog pozitivnog kretanja na tržištu kapitala, građani dižu kredite i ulažu u investicijske fondove i dionice. Tu postoji rizik da se ne dogodi turska situacija, gdje su na kraju krediti ispali skuplji od dobiti", upozorio je Goran Bakula, gospodarski savjetnik NHS-a.
Prema statističkim podacima iz veljače, svaki zaposlenik kreditno je dužan 67.400 kuna, svaki stanovnik 22.097 kuna, a svaka obitelj 78.353 kune kredita.
Zanimljivo je da je, prema istraživanju agencije Mercer, objavljenom u Business Weeku, na listi 215 svjetskih gradova po kvaliteti života Zagreb na 107. mjestu. Od Zagreba su jeftiniji za život lani bili, među ostalim, Washington, Tallinn i Ljubljana.
Vlada RH treba se zamisliti i zbog inozemnog duga, poručuje NHS, koji premašuje predviđanja i iznosi 86,% BDP-a.
(A.T.)
Izvor:
Večernji list
