Nedavna najava da bi se dobna granica za umirovljenje žena povećala od 2008. godine kako bi se u tome izjednačile s muškarcima izazvala je burna reagiranja, među ostalim i predstavnika oporbenih stranaka.
Naime, u dijelu Strategije razvitka Hrvatske u 21. stoljeću spominje se ideja da bi povećanje dobne granice za umirovljenje žena na 65 godina trebalo provesti postupno od 2009. do 2018.
Ali preporučuje se da bi se već nakon 2018. mogla otvoriti rasprava o povećanju dobi za odlazak u mirovinu za oba spola na više od 65 godina, na 67 ili 68 godina.
Zato ne treba sumnjati da će neka buduća vlada morati prihvatiti sličnu odluku i izmijeniti propise.
Stručnjaci tvrde da će učinci povećanja dobne granice za umirovljenje biti tek srednjoročnog karaktera. Trenutni odnos između broja umirovljenika je 1 naprema 1,4 no, dugoročno, ta bi se stopa opet mogla mijenjati na štetu radnika.
Predviđanja glede porasta broja ljudi starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika i očekivane stope fertiliteta upućuju na to da bi se poslije 2030. odnos broja umirovljenika i zaposlenih opet mogao pogoršati i da bismo oko 2040. godine na jednog umirovljenika mogli imati tek - 1,2 radnika.
Procjenjuje se i da bi se u tom razdoblju mogao udvostručiti udio ljudi starijih od 80 godina i istodobno znatno smanjiti broj radno sposobnih stanovnika.
Redovne i(li) više mirovine moguće su isključivo na tri načina: povećanjem stope doprinosa, višim izdvajanjima iz proračuna ili povećanjem dobne granice za mirovinu, što uključuje dulje razdoblje uplaćivanja doprinosa.
Budući da se nastoji smanjiti pritisak poreza i doprinosa na cijenu rada i udio troškova iz proračuna, realno je očekivati da će se svaka vlada odlučiti upravo za podizanje dobne granice. Sretna je okolnost za dio osiguranika da bi razgovori o tome trebali početi kad oni već budu - u mirovini.
"Nelogično je produljiti radni vijek, a svake godine proizvoditi nove radnike koji se nemaju gdje zaposliti", kaže Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
Ta bi politika mogla negativno utjecati na razvitak Hrvatske. HSU u predizbornom programu predviđa bolje definiranje rada starijih ljudi, osobito kad je riječ o povremenom radu ili na četiri sata.
"Osim na osnovi ugovora o djelu, sad se ne može drukčije iskoristiti te doprinose, pa ćemo predložiti rješenje poput student-servisa", kaže Jordan.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
