Banke uskoro više neće moći zbog otplate kredita "sjedati" na cijelu plaću ili mirovinu dužnika, čak i ako on to sam potpiše u izjavi i ovjeri kod javnog bilježnika.
Prema izmjenama Ovršnog zakona, koje je ovih dana definirala radna grupa pri Ministarstvu pravosuđa, rata kredita ne bi smjela biti veća od trećine plaće ili mirovine.
"Ministrica Ana Lovrin je podržala našu inicijativu izmjena Ovršnog zakona prema kojima bi se ovrha plaće mogla provesti do najviše trećine plaće. Time bi se od ovrhe zaštitio dio plaće koji se, nakon što sjedne na račun banke, prema sadašnjem zakonu, može ovršiti u cijelosti", ističe pravna savjetnica Udruge radničkih sindikata Hrvatske Dušanka Marinković-Drača, koja sudjeluje u radnoj grupi za izmjenu Ovršnog zakona.
Sindikati inzistiraju da onaj dio plaće koji je zaštićen kod poslodavca bude zaštićen i na tekućem računu banke, odnosno da banka ne može provesti ovrhu iznad trećine plaće nakon što primanja sjednu na tekući račun radnika.
Očekuje se da bi novo rješenje stupilo na snagu prije kraja godine, što znači da bi se ubuduće smanjila velika zaduženost hrvatskih građana, ali i banke ne bi mogle tako brzo naplatiti cijeli iznos kredita kao do sada.
Prođu li izmjene Ovršnog zakona, onaj tko ima plaću 6000 kuna ne bi se smio zadužiti više od 2000 kuna, a s plaćom od 3000 kuna, rata kredita mogla bi biti samo 1000 kuna.
No, pretpostavlja se da će se banke snaći i u tom slučaju, pa će se za velike kredite tražiti sudužnici ili jamci. No kako, prema procjenama sindikata, dvije trećine stanovništva živi na kredit, teško će se naći jamci.
Kreditna zaduženost građana popela se na više od 100 milijardi kuna. Svaki zaposleni u prosjeku duguje bankama 67.000 kuna ili 14 prosječnih plaća, a na svaku obitelj otpada čak 78.353 kuna kredita, izračunali su u NHS-u.
Uz prosječnih 7,5% kamata zaposleni samo za kamate izdvoje jednu prosječnu plaću godišnje.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
