Do 2025. godine istočno-europske zemlje i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza imati će najstariju svjetsku populaciju, što će dovesti do ozbiljnih ekonomskih posljedica ukoliko se ne usvoje hitne reforme socijalnog sustava, upozorava Svjetska banka u svom posljednjem izvješću.
Svjetska banka procjenjuje da će se u manje od dva desetljeća populacija Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza smanjiti za 24 milijuna ljudi, a samo bi Rusija mogla izgubiti 17 milijuna ljudi, odnosno 12% populacije iz 2000. godine. Regionalno gledajući, do 2025. u zemljama Istočne Europe i bivšeg SSSR-a, četvrtina stanovništva biti će starija od 65 godina.
Glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Centralnu Aziju Pradeep Mitra, ističe kako starenje populacije predstavlja prijetnju razvoju gospodarstva u ovoj regiji. On dodaje kako je zbog opadanja radno sposobnog stanovništva, sve teže povećati životni standard i postići gospodarski rast kakvog priželjkuje svaka zemlja, što se može negativno odraziti na sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
U izvješću se također navodi kako će Slovenija i Hrvatska imati najveći postotak stanovništva starijeg od 65 godina, u Istočnoj Europi. Mnoge od bivših komunističkih zemalja već su se suočile s problemima financiranja mirovina i dugoročne skrbi za starije osobe.
Ukoliko se ne počne s rješavanjem tih problema, nova demografska situacija negativno će utjecati na javnu potrošnju, dodaje Svjetska banka, a Mitra napominje kako je nužno povećanje mirovinske dobi i za muškarce i za žene te pronalazak novih mogućnosti za zdravstvenu skrb starijih.
Izvješće također upozorava kako se uz starenje stanovništva, zemlje ove regije također moraju pozabaviti provođenjem reformi i gospodarskim rastom kako ne bi zaostajali za ostalim zemljama i razvoju te time nanijeli još veću štetu za stanovništvo.
Svjetska banka upozorava kako će visok stupanj produktivnosti biti ključan za daljnji rast gospodarstva na putu prema približavanju standardima zemalja EU, što će podrazumijevati velike promjene na financijskom tržištu i tržištu rada. Posljedica toga bilo bi povećanje štednje i investicija te veća fleksibilnost na tržištu rada.
(V.K.)
Izvor:
Svjetska banka
